Arhiv tekstova

Ante Sekulić u svojoj knjizi »Bački Hrvati« navodi sljedeće: »Noš-nja ima i svoje društveno značenje; pokazatelj je svakog člana zajednice i vanjsko obilježje njegova položaja u obitelji i društvu. Ženska bunjevačka nošnja kao i u ostalih hrvatskih žena pokazivala je životnu dob, promjene u životu od djetinjstva, djevojaštva, zaruka i udadbe, poslije svadbe do materinstva, zrele dobi i udovišta.«

Dakako, i njezin je izvorni, »starovinski« oblik pod različitim društvenim okolnostima poprimio određene preinake. Ipak se pretpostavlja kako su se poneki dijelovi izvornog oblika narodnog ruha održali do danas. Tako je npr. »suknena pregača« po svoj prilici osobitost koja se povezuje s utjecajem dinarskih elemenata narodnih nošnji. Značajno je napomenuti kako je ovo izvorno, »starovinsko« narodno ruho izrađivano od pređe i tkanine ručno proizvedenih u svakome domaćinstvu. 

U vremenu kada je »starovinsko« ruho još bilo u uporabi pojavljuju se i novi oblici tkanina, dekoracijskih elemenata i krojnih dijelova koji su kao takvi  nastali pod utjecajem novih, promijenjenih društvenih okolnosti. Pojava »svilenih ruva« kao i onih bogato ukrašenih »šlingom« znak su utjecaja građanske mode i uporabe novih, industrijskih materijala. 

Razlici između radnog i svečanog ruha pridonosila je kvaliteta izrade, kvaliteta i vrsta materijala kao i ponešto drugačiji krojni oblici.

Ženska košulja izvorno se izrađivala od lanenog i konopljinog platna, da bi kasnije u uporabu ušlo i pamučno platno. Milko Cepelić u Subotičkoj Danici 1919. g. ističe: »A da se i ne spominje da je naše kućevno tkanje kud i kamo jače i tvrđe od onoga  kupovnoga, osobito je do pet i više puta tajnije ono naše od lana i konoplje, nego li ovo od dućanskog pamuka.« Svečana je košulja izrađivana od najfinijeg platna koje se nazivalo »tanki«, prema nitima zvanim »tančica« i »začunčanica«. Na oplećcima i rukavima bile su najbogatije izvezene. Rukavi su završavali nabranim i lepršavim »taclijama«, vezenim i šupljikastim zarukavljem, obrubljenim iglom šivenim čipkama tzv. »kericama«. Svakidašnje košulje uglavnom su imale zakrpe i rukave do lakata.