Arhiv tekstova

Izašao prvi broj lista župe Šid

Prikazati djelovanje žive vjere

 

»Vratimo se Crkvi, jer crkva te treba«, slogan je i začetak zajedničkog župnog i filijalnog lista župe Šid, koji je izašao početkom ožujka. List je uredio i pisao župnik vlč. Nikica Bošnjaković, a list prema njegovim riječima ima zadatak predvođen Duhom Svetim prikazati djelovanje žive vjere u šidskim župama i filijalama. U bogato oslikanom listu, koji će izlaziti dva puta godišnje, prikazane su fotografije radova na crkvama u Šidu, Moroviću, Gibarcu, Kukujevcima, Vašici, Batrovcima, Jameni, kao i tekstovi s pozivima na redovite crkvene aktivnosti i slavlja u šidskim župama i filijalama.Također, predstavljene su fotografije vjernika, djece s dosadašnjih misnih slavlja i dječjih aktivnosti koje oni zajedno sa župnikom obavljaju na satima vjeronauka. Kako je izjavio vlč. Bošnjaković, prošle godine kada je papa Benedikt XVI. proglasio Godinu vjere 2012.-2013., posao je bio promatrati Gospodnja djela koja su se događala u nama i okolo nas kroz život koji živimo:

»Kao šidski župnik ili župni upravitelj, potaknut Duhom Svetim, nakon nepunih pet godina provedenih u župi Šid od 18. kolovoza 2008. do 5. ožujka 2013. želio sam prikazati kroz ovaj naš prvi broj župnoga časopisa samo neka od djela koja je Gospodin učinio za veću slavu svoga svetoga imena. ‘Vratimo se Crkvi, jer Crkva te treba’, poziv je u Godini vjere svakome od nas. Svatko može otići od Crkve, udaljiti se, ne zato što Crkva nije zanimljiva, već zato što smo bili prevareni u vlastitoj slobodi izbora. Vratimo se našoj jedinoj duhovnoj majci, koja nas vodi putem onoga tko je umro i uskrsnuo za Crkvu, a to je Isus Krist, sin Boga živoga«, ovim riječima i prvim brojem župnoga i filijalnog časopisa, vlč. Bošnjaković poželio je svim vjernicima čvrstu vjeru u uskrsnuloga Isusa i poželio svima sretan Uskrs!

S. Darabašić

 

Vodeni ponedjeljak u Zagrebu

Vjerni višestoljetnoj tradiciji

 

Vjerni svojoj višestoljetnoj tradiciji Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata, sa sjedištem u Zagrebu, i ove je godine organiziralo niz događanja u povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa. Članice Društva organizirale su u klupskim prostorijama tradicionalno ukrašavanje jaja onako kako se to nekada radilo u Bačkoj. Jaja su najčešće bojena verzilom, a oslikavana s uskrsnim motivom, dok su se ukrasni motivi i poruke na njima dobivali struganjem perom po obojenim jajima. Osim toga, jaja su se ukrašavala i voskom, dok je za Hrvate Bunjevce karakteristično i ukrašavanje jaja slamom, a bunjevačke slikarice, popularne »slamarke«, izrađivale su i uskrsne čestitke od slame s raznim motivima.

Muški dio Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata na Uskrsni je ponedjeljak obilježio tradicionalni običaj polivanja djevojaka i žena, tzv. Vodeni ponedjeljak, polijevajući ljepši spol, ali ne kao nekada običnom vodom, već parfemima. 

Obilježavanje ovih uskrsnih običaja u bogatoj tradiciji Hrvata Bunjevaca otvorio je predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata Antun Vujević, podsjetivši da su Hrvati sa sjevera Bačke sačuvali većinu svojih običaja ponajprije kao izraz opstojnosti i prepoznatljivosti u multietničnoj sredini u kojoj žive. 

Etnologinja Biserka Jaramazović govorila je o ovim običajima, dok je dr. sc. Luka Štilinović dodao da ono što je do danas ostalo nepromijenjeno jest darivanje »polivača« od strane djevojke, a sastoji se od darivanja šarenoga jaja i naranče, te kićenja cvijećem, obično ružmarinom, jorgovanom, sunovratom ili zumbulom. 

I dok su prostorijama Društva odzvanjali stihovi pjesme Zvonka Bogdana »... dolazit će polivači, pivat će se pisme stare, pratit će vas tamburaši...«, svi su se skupa prisjetili i ostalih običaja bačkih Hrvata vezanih uz Uskrs. Tako su sjećanja iseljenih bačkih Hrvata odlutala na „Cvitnu nedilju« kojom je započinjao Velik tjedan, procesijom s blagoslovljenim grančicama i čitanjem, odnosno pjevanjem Isusove muke na sv. misi. Prisjetili su se i običaja umivanja u žitu prije odlaska na misu te odlazaka u crkvu na obrede tijekom Velikog tjedna, u srijedu, četvrtak i petak, a i pripremanja jela na Veliku subotu koja su se nosila na blagoslov u crkvu. Na Veliku subotu sačuvan je i običaj čuvara Božjeg groba, a čuvao se od subote ujutro sve do vazmenog bdijenja, kada je jedan od čuvara svečano objavio svećeniku da je Isus uskrsnuo. 

Zlatko Žužić