Arhiv tekstova

Kako dani odmiču, više se ne postavlja pitanje hoće li nego koliko će proljetna sjetva kasniti. Preko 100 litara oborina, koliko je samo u ožujku u subotičkom ataru palo po četvornom metru – uz kontinuirane oborine još od listopada prošle godine – natopilo je zemlju i preko potrebne granice za ulazak u njivu. Po procjenama agronoma, kada bi kiša čak i od sutra stala, bit će potrebno desetak dana intenzivne vedrine i vjetra da se tlo prosuši kako bi ratari mogli svojim strojevima ući na svoje parcele.

A takvih parcela na sjetvu ovoga proljeća po riječima šefa gradske Službe za poljoprivredu Mirka Ostrogonca je nešto malo preko 50.000 hektara u subotičkom ataru. Unatoč katastrofalnim prošlogodišnjim prinosima zbog suše i lošem glasu što ga je iz istih razloga ove zime dobio povećanom koncentracijom aflatoksina, Ostrogonac predviđa kako će se ratari i ovoga proljeća uglavnom odlučivati za sjetvu kukuruza. Po njegovim procjenama, čim to vrijeme dopusti, subotički ratari zasijat će oko 38.000 hektara kukuruza, što je za oko 3.000 hektara manje u odnosu na prošlu godinu, ali i za oko 2.000 hektara više u odnosu na višegodišnji prosjek. Iako dopušta odstupanja zbog iskustva sa sušom i aflatoksinom, Ostrogonac kaže kako ona neće biti značajna u odnosu na tzv. plan sjetve, koji se u Gradskoj kući pravi svakog proljeća i jeseni. Druga značajna kultura koja bi uskoro trebala početi s nicanjem je suncokret. Zbog svoje bolje otpornosti na razdoblja bez oborina, ali i razmjerno dobre ekonomske isplativosti Ostrogonac predviđa da će suncokreta biti zasijano oko 8.000 hektara. Preostalih četiri-pet tisuća hektara, kaže sugovornik, bit će zasijano sojom (između 1.000 i 1.500 hektara), šećernom repom (oko 700), te povrćem ili krmnim biljem.

 

Sjetva skuplja 30 po-sto

 

U pozadini uvjeta koje je nametnulo vrijeme nalaze se i ostali relevantni faktori bez kojih se ne može kvalitetno odraditi ovaj značajan posao. Prije svih tu je cijena proljetne sjetve. Agronom Predrag Kujundžić iz Udruge seljaka »Stari Žednik« izradio je kalkulaciju ovogodišnje proizvodnje kukuruza i suncokrerta. Na temelju parametara koje je uzeo u obzir, njegova – kao i mnogih drugih poljoprivrednika i stručnjaka – računica pokazuje kako će sjetva ratare ovoga proljeća u prosjeku stajati između 25 i 30 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Razlog je jednostavan: skoro da nema osnovnog inputa koji za toliko ili nešto manje nije postotaka nije poskupio u odnosu na proljeće 2012. Kujundžić kaže kako će se to itekako odraziti na kvalitetu sjetve, jer će poljoprivrednici štedjeti na svemu na čemu mogu. Prije svega, kaže Kujundžić, to će se odnositi na smanjenje uporabe umjetnih gnojiva, a od posne i neishranjene zemlje ne može se očekivati rod kao kada se zemlji pruži ono što joj treba.

 

Bez pomoći države

 

Dodatni otežavajući faktor svakako predstavlja i činjenica da će poljoprivrednici i u ovu sjetvu ući bez pomoći države. S obzirom na to da je obnova registracije poljoprivrednih gospodarstava završena ovih dana, te da je rok za obradu dobivenih podataka 30. travnja, poljoprivrednici na prijeko potrebno poticaje u iznosu od 6.000 dinara po hektaru ni u kom slučaju ne mogu računati prije svibnja, ako ih i onda bude. Do tada, čak i uz postojeće vremenske uvjete, većina polja trebala bi biti zasijana. Ništa bolja situacija nije niti kada je riječ o gorivu, bez kojega za sada ne ide niti jedan traktor. Iako je 1. travnja na NIS-ovim crpkama počela prodaja goriva po regresiranoj cijeni od 50 dinara po litri (maksimalno 60 litara po hektaru), ratari i ovu stavku moraju platiti iz svog džepa, a prve zahtjeve za povrat sredstava moći će podnijeti tek kada prođu praznici za Dan rada i pravoslavni Uskrs. Dakle, i ovoga proljeća »u se i u svoje kljuse«.

Naravno, poljoprivrednicima – od kojih je većina s debelo istanjenim novčarkama – su na raspolaganju ostale još dvije mogućnosti. Prva se tiče zaduživanja kod tzv. organizatora proizvodnje (zadrugama), a druga putem bankarskih kredita. O iskustvima s paritetima ili pak kamatama poljoprivrednici nerado govore u lijepom kontekstu. Ali, i njima je odavno poznata istinitost one da sila Boga ne moli.