Arhiv tekstova

Poljoprivrednici u Somboru i okolici ovog proljeća trebaju zasijati više od 69.000 hektara, ali iako smo na početku travnja, ratari čestito nisu ni ušli u njive. Hladno vrijeme i snijeg omeli su planove proizvođača, pa će intenzivna priprema zemljišta za sjetvu i sama sjetva krenuti tek ovih dana. A prošle godine u isto ovo vrijeme sjetva šećerne repe bila je skoro pri kraju, a sjetva kukuruza, soje i suncokreta u tijeku. 

 

Najveća briga novac

 

Antun Paštrović, poljoprivrednik s Bezdanskog puta, kaže kako je loše vrijeme tijekom ožujka ostavilo traga na ozimoj pšenici, ali će se prihranom usjeva preko lista stanje dati popraviti. Čeka ga i proljetna sjetva, kako kaže, kukuruza, soje i suncokreta. »Kukuruz se sije u travnju, ali mislim da će sjetva kasniti oko dva tjedna. Najviše sijemo kukuruz, jer dio te proizvodnje usmjeravamo u stočarstvo. Prošle godine imali smo dobre prinose soje i suncokreta, a bila je dobra i cijena. Ove uljarice sijat ćemo i ovog proljeća  i nadamo se ponovno dobrom rodu i cijeni», kaže Paštrović.  »Iako je uobičajeno da sjetva šećerne repe kreće u ožujku, još  nije kasno za sjetvu. Ja repu ne sijem već nekoliko godina, ali zato nam predstoji sjetva kukuruza i soje. Prošla godina bila je za nas poljoprivrednike katastrofalna i tako lošu godinu ne pamtim i zbog toga će ova sjetva za proizvođače biti u financijskom smislu jako teška. Mineralna gnojiva, sjemena i nafta zadržali su visoku cijenu, a ratar nema odakle stvoriti dinar koji mora uložiti u repromaterijal. To je najveći problem. Cijena svinja bila je 230 dinara, a sada je 140 dinara, kukuruz je jesenas bio 27 dinara, a sada je pao na 20 dinara po kilogramu. Dakle, naši proizvodi nemaju sigurnu cijenu, dok cijene repromaterijala rastu«, kaže Šima Raić, poljoprivrednik iz salaškog naselja Nenadić. Državni poticaji u novcu za biljnu proizvodnju, bez obzira o kojoj kulturi je riječ, su šest tisuća dinara po hektaru. Ratari mogu u proljetnoj sjetvi računati i na regresirano gorivo od 60 litara po hektaru prijavljene i zasijane, odnosno zasađene površine, za koju se ostvaruje pravo na regres. »Na tih 60 litara regres iznosi 50 dinara po litri, odnosno ukupno 3.000 dinara. Cijena goriva je 150 dinara za litru. Mi plaćamo tu punu cijenu, a onda od početka svibnja podnosimo zahtjev za ostvarivanje prava na regres. Jest da nam novac isplaćuju vrlo brzo poslije podnošenja zahtjeva, barem je tako bilo ranijih godina, ali nama bi puno više značilo da recimo u tom  iznosu dobijemo bonove, a ne da dajemo gotov novac koji ćemo podići za mjesec ili dva«, kaže Paštrović.

No bez obzira na sve poteškoće ratari s nestrpljenjem očekuju da uđu u njive i što prije okončaju sjetvu.

 

Sjetva repe do početka svibnja

 

Prošle godine u ovo dobra sjetve šećerne repe bila je skoro pri kraju. Vremenski uvjeti dopustili su sjetvu u ožujku, ali je ova godina posve drugačija, pa će se repa sijati u travnju. Međutim, i to će još uvijek biti u optimalnim rokovima za sjetvu. »Vremenske prilike su nešto na što ne možemo utjecati, ali ono na što možemo utjecati smo odradili. To znači da smo našim proizvođačima distribuirali potrebne količine sjemena i gnojiva. Što se tiče rokova sjetve kod nas je uobičajeno da se repa sije od početka ožujka do početka svibnja. To znači da je nekada sjetva kretala početkom ožujka i da se završavala za 10 do 15 dana. Bivalo je i takvih proljeća koja su diktirala da se repa sije u travnju. Očigledno je ove godine takav slučaj. Dobra stvar je što iz ove velike količine padalina možemo naslutiti kako poslije sušne 2012. godine, u sjetvu 2013. godine ulazimo s većim rezervama vlage. To nas ohrabruje. Ako i tijekom ljetnih mjeseci padaline budu barem po rasporedu zadovoljavajuće, imat ćemo visoke prinose«, kaže direktor sirovinskog sektora Šećerene u Crvenki Milan Martić i još jednom ističe kako rokovi za sjetvu repe još nisu prošli i da repa posijana u travnju ima dobre šanse za visoke prinose. 

Šećerne repa će na njivama somborskih proizvođača biti posijana na oko sedam tisuća hektara.

 

Ulaganja 47 milijuna eura

 

I ove godine najzastupljeniji će biti kukuruz koji će biti zasijan na 40.000 hektara, ali će u usporebi s prethodnim dvjema godinama kukuruza biti manje za desetak postotaka. Manje će biti i šećerne repe, a ovogodišnji plan je sjetva na oko sedam tisuća hektara. Suncokret kome je jedino pogodovala prošlogodišnja suša, vjerojatno zbog dobrih lanjskih prinosa i cijene zauzet će više oranica nego prethodne dvije godine i treba biti zasijan na skoro osam tisuća hektara. Soje će biti više no suncokreta, što je i trend  godinama unazad, a bit će zasijano oko 8.600 hektara. »Ozimim usjevima jesenas je posijano više od 22.000 hektara, a za proljetnu sjetvu preostalo je  69.000 hektara. 55.000 hektara zasijat će poljoprivredna gazdinstva, a ostatak poljoprivredna poduzeća. Ekonomske analize koje smo uradili pokazuju kako će ovogodišnja sjetva koštati oko 47 milijuna eura. Najviše novca trebat će uložiti u nabavu mineralnih gnojiva i to 30 milijuna eura, sjeme će koštati oko 6,5 milijuna, a sjeme i gorivo po pet milijuna eura«, kaže načelnik Odjela za gopsodarstvo Gradske uprave Vladislav Kronić.

Ratari kažu kako će ovogodišnja proljetna sjetva biti skuplja za 15 do 20 postotaka. Da su u pravu pokazuje i usporedba cijena iz ove i prošle godine. Najviše je poskupjelo sjeme i to soje i kukuruza. Kilogram sjemenskog kukuruza je 615 dinara, a u usporedbi s lanjskom sjetvom to je za četvrtinu skuplje. Kilogram soje čak je premašio 130 dinara, a prošle godine bio je oko 72 dinara. Cijene sjemena suncokreta i šećerne repe tek su neznatno više nego lane. 

Pogonsko dizel gorivo za godinu dana poskupjelo je za 15 postotaka.  Za desetak postotaka skuplja su sredstva za zaštitu. Sve kad se zbroji u sjetvu će biti uloženo već spomenutih 47 milijuna eura. Kako najveći dio njiva obrađuju poljoprivrednici taj novac morat će oni osigurati. Kako, problem je s kojim se suočavaju svake godine.