Arhiv tekstova

Unapređenje suradnje između državnih tijela i nacionalnih vijeća nacionalnih manjina bila je tema konferencije održane u organizaciji Kancelarije za ljudska i manjinska prava Vlade Republike Srbije i Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina 28. ožujka u Beogradu. 

Zaključci konferencije trebali bi biti osnova i okvir budućeg rada Kancelarije i Koordinacije kako bi se ostvarila potpunija implementacija Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina u praksi.  Naime, istaknuto je na konferenciji, praksa pokazuje da s pojedinim zakonskim rješenjima »ima problema«. Tijekom konferencije, međutim, nije se došlo do odgovora na pitanje je li se radi o tome da je problem u lošem tumačenju zakona ili se radi o tome da je zakonsko rješenje loše? S druge strane, zaključeno je da je potrebna bolja i intenzivnija komunikacija s predstavnicima državnih tijela i u tom cilju će se svakih mjesec dana organizirati radni sastanci predstavnika nacionalnih vijeća s predstavnicima pojedinih ministarstava te će se razgovarati o konkretnim problemima u implementaciji zakona u svakoj od četiriju oblasti kulturne autonomije – kulturi, obrazovanju, informiranju i službenoj uporabi jezika i pisama.

 

TAPKANJE U MJESTU

 

»U ovoj su problematici mnogi od nas deset godina i na ovakvim konferencijama smo bili najmanje četiri puta i uvijek iznosimo iste probleme i nikako da napravimo pomak dalje«, rekla je predsjednica Nacionalnog vijeća Slovaka Ana Tomanova Makanova. »Pomak je učinjen donošenjem novog zakona i poslije toga smo imali samo jednu zajedničku konferenciju gdje smo čuli o težnjama i tendencijama predstavnika ministarstava, a mi nekako nismo imali prilike kazati ono što bi trebalo. Svaki dan smo u kontaktu s tim problemima i možemo biti partneri u rješavanju problema kako u legislativnom pogledu, tako i implementaciji«, iznijela je Tomanova Makanova.

Kao ilustraciju »tapkanja u mjestu« u oblasti informiranja ukazala je na činjenicu da su prije nekoliko godina na Dan tolerancije svi predstavnici nacionalnih zajednica službeno potpisali Deklaraciju s javnim servisom o predstavljanju nacionalnih zajednica na državnoj razini u četiri oblasti kulturne autonomije. »Bio je napravljen prijedlog i formirana radna grupa kako bi se kroz javni servis senzibilizirala javnost Srbije na ovu tematiku, gradili dobri međunacionalni odnosi, promovirali različitost kao vrijednost i rušili stereotipi koji još postoje. Od predstavljanja na javnom servisu do dana današnjeg kontinuirano i sustavno nema ništa«, podsjetila je Tomanova Makanova. Ukazala je i na probleme u Javnom servisu Vojvodine, među ostalim na probleme u organiziranju redakcije na hrvatskom jeziku koji se već pet godina pokušava formirati. »Razumijevanja ima, svi daju podršku ali se ništa ne dešava - ne uradi se korak dalje«, zaključila je Tomanova Makanova.         

 

USPOSTAVITI SUSTAV MJERLJIVOSTI

 

Među zaključcima s konferencije koji trebaju biti osnova za budući rad Kancelarije i Koordinacije nacionalnih vijeća je uspostavljanje sustava mjerljivosti rješavanja postojećih problema tako što će se napraviti zbirka dokumenata s problemima koji su izneseni, kako bi se izbjeglo da se konferencije samo održe nakon čega se ništa ne mijenja. Ti dokumenti će biti dostavljeni svim resornim ministarstvima i Kancelariji. Do organiziranja sljedeće konferencije se planiraju održati četiri radna sastanka s resornim ministarstvima. 

»Ono što je zajedničko bilo za većinu izlaganja jesu problemi u implementaciji zakona na terenu. Nije točno da zakoni ne valjaju, mada se neki trebaju dopunjavati, ali mi nikako da damo šansu postojećim zakonima da oni zavrijede u praksi i na tome trebamo raditi i odrediti rokove u neposrednom kontaktu s Kancelarijom i Koordinacijom. Ovakve konferencije će postati praksa i cilj nam je dovesti i najviše predstavnike države, ministre, pa i premijera ili zamjenika premijera. U međuvremenu Koordinacija i Kancelarija preuzimaju na sebe pojačati komunikaciju nacionalnih vijeća s resornim ministarstvima«, zaključio je Borče Veličkovski, predsjedavajući Koordinacije.

Direktorica Kancelarije Suzana Paunović konkretizirala je buduću dinamiku rada. »U sljedećih petnaest dana treba izlistati spisak tema za radne sastanke koji će se održavati jednom mjesečno u organizaciji  Kancelarije. Teme treba podijeliti tako da budu za Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo pravde i ostala ministarstva s kojima želite obaviti razgovore. Mi ćemo ministarstvima dostaviti spisak tema o kojima želite razgovarati kao predstavnici nacionalnih vijeća. Radni sastanci bi se trebali održavati četiri mjeseca uzastopno, a nakon toga slijedi konferencija«. 

Direktorica Paunović je iznijela i da je na incijativu Kancelarije Generalno tajništvo Vlade pokrenulo proceduru za formiranje Republičkog savjeta za nacionalne manjine, kojemu je predsjednik premijer a zamjenik ministar pravde i državne uprave, dok su članovi ostali ministri i predstavnici nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Prva sjednica se očekuje tijekom travnja. »To je korak naprijed, jer postoje značajna pitanja koja se pred ovim Savjetom, dakle na najvišoj razini, moraju otvoriti i razriješiti«, rekla je Suzana Paunović. 

 

POLEMIKA OKO 

UDŽBENIKA

 

U uglavnom mirnoj raspravi i izlaganju manje-više poznatih stvari, bilo je i polemičnih tonova. Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić rekao je da su zakoni dobri, samo treba osigurati njihovu dosljednju primjenu te je ilustrirao ovu tvrdnju primjerom u oblasti obazovanja gdje je najveći problem pitanje nedostatka udžbenika. Sarić Lukendić je kazao i da je, za razliku od drugih ministarstava koja su poslala državne tajnike, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja bilo predstavljeno na nižoj razini i da time jasno pokazuje svoj odnos prema nacionalnim manjinama, na što je reagirala predstavnica ovoga Ministarstva Vesna Acković. 

»Ministarstvo je dužno svakog 31. prosinca osigurati potrebna sredstva i raspisati natječaj za potrebne naslova za sve nacionalne zajednice, koje niti jedan licencirani nakladnik nije predvidio svojim nakladničkim planom. Koliko je meni poznato četiri godine Ministarstvo ovaj natječaj nije raspisalo od kada je zakon donesen. Dakle, nikada do sada«, rekao je Sarić Lukendić. U tom smislu predložio je da jedan od zaključaka bude da je ključni uzrok nedostatka udžbenika na jezicima nacionalnih manjina upravo činjenica da Ministarstvo prosvjete odbija provoditi Zakon o udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima.

Vesna Acković je, pak, ustvrdila da je Ministarstvo prosvjete uradilo svoj dio posla a da je krivnja na nekom drugom. »Ako se nitko ne prijavi za tiskanje odobrenih udžbenika onda se raspisuje natječaj, ali pošto je Ministarstvo imalo nekoliko nakladnika, izdavača koji su predvidjeli tiskanje niskotiražnih udžbenika nije bilo potrebe da se raspisuje takav natječaj. Što se dalje dešava? U slučaju da ti nakladnici nemaju te udžbenike koji vama trebaju onda je Zavod za udžbenike dužan da takve udžbenike tiska. Za školsku 2012./2013. godinu bilo je izdvojeno preko 22 milijuna dinara a Zavod za udžbenike je dobio preko 17 milijuna, znači proporcionalno najviše, jer je i najznačajnija kuća. Zašto Zavod nije tiskao udžbenike – mi na to nemamo odgovor. Što je bilo s naše strane mi smo uradili. Novac im je dostavljen i oni su bili u obvezi da to urade«, rekla je Acković. 

Suzana Paunović je preporučila da diskusija ide u pravcu konkretnih prijedloga i rješenja, te je zamolila da Ministarstvo prosvjete konkretno kaže što je to što očekuju da nacionalno vijeće dostavi »kako bi znali što imate kao očekivanje od njih i ako oni ne ispune to, onda ćemo znati tko nije ispunio svoju obvezu – nacionalno vijeće ili Ministarstvo prosvjete«.