Arhiv tekstova

»Očuvanje nacionalnog identiteta dio je moje političke ideologije i zato vas molim, i kao predsjednik Republike ‘zahtijevam’, da školujete svoju djecu na materinjem jeziku, da se upišete na poseban birački popis i koristite sva svoja prava koja su zajamčena zakonom i na taj način čuvate vlastiti nacionalni identitet«, poručio je predsjednik Srbije Boris Tadić Hrvatima u Srbiji tijekom posjeta Bačkom Monoštoru, gdje je prošlog petka razgovarao s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i predstavnicima hrvatske zajednice. 

»Obećao sam predstavnicima Hrvata u Srbiji da ću dati poticaj i ohrabriti naše građane hrvatske nacionalnosti da upisuju svoju djecu u škole gdje će pratiti nastavu na hrvatskom jeziku. Ja vas stvarno molim da to učinite, to je izuzetno važno zbog toga što je očuvanje identiteta i dio moje političke ideologije, a identitet iznad svega čuvamo očuvanjem našeg materinjeg jezika. To je moja molba, to je moj ‘zahtjev’ kao predsjednika Srbije, i nije samo Hrvatima upućen, već svima onima koji žive u Srbiji i koji imaju priliku školovati svoju djecu na materinjem jeziku. Dao sam još jedan poticaj, jednu molbu da se Hrvati upišu na poseban birački popis koji im osigurava izravno sudjelovanje u izborima za predstavnike u nacionalnim vijećima. Ako to ovaj put nije bilo moguće, nadam se i siguran sam da će biti moguće sljedeći put i molim vas da to također  učinite. To je važno, jer smo donijeli zakone kako bi ih ljudi koristili. Izgrađujemo institucije da bi ih ljudi koristili. To su institucije za vas, kojima možete utjecati i na očuvanje vlastitog nacionalnog identiteta, na položaj vašeg naroda u Srbiji u Vojvodini. Ovo je poruka svim Hrvatima neovisno gdje žive. To je poruka svim građanima Srbije hrvatske nacionalnosti da preuzmu stvari u svoje ruke.«

 

 

NAJVIŠI INTERES SU 

LJUDI I NJIHOVA PRAVA

 

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je, pak, rekao kako je »iznimno sretan« zbog ovog zajedničkog posjeta Bačkom Monoštoru.

»To znači, s jedne strane, da Hrvatska gleda s velikom pozornošću na Hrvate izvan Hrvatske, na Hrvate u Srbiji, a nazočnost predsjednika Tadića znači da Republika Srbija želi dati maksimum pomoći da manjine i hrvatska manjina ovdje uživa sva ona prava koje nacionalne manjine moraju uživati«, rekao je Josipović. On je poručio kako je došlo »novo vrijeme« u kojemu treba prestati sa starim stereotipima i izgovorima da se nešto ne može, da ima neka viša okolnost, neki viši interes. 

»Nema viših interesa, najviši interes su ljudi, najviši interes su prava ljudi, dobar suživot dostojan čovjeka i mi, koji obnašamo državne dužnosti, imamo obvezu i dužnost da u tome pomognemo. Da učinimo sve da ljudi bez obzira gdje žive, kako se zovu, koja im je nacionalnost, uživaju sve one blagodati koje svaka od naših država može ponuditi. To sasvim sigurno obuhvaća i poštovanje nacionalnog identiteta, sva ona ljudska prava koja se vezuju i za svakog čovjeka i za pripadnike pojedinih manjina, kao i sva ona prava koja uživaju vjerske zajednice, sva ona prava koja uživaju pošteni ljudi, ljudi dobre volje, koji žele mir i prijateljstvo sa svojim susjedima. Ja sam siguran da ste svi vi ovdje, ljudi koji žele mir i prijateljstvo. Zahvaljujem što ste došli i što ćete živjeti i raditi pošteno na dobrobit svojih obitelji, svoje hrvatske zajednice, i države Srbije u kojoj živite«, rekao je Josipović. 

Zahvaljujući svima koji su došli na susret dvojice predsjednika, kako je rekao »ni prvi ni posljednji, već jedan u seriji, u nizu«, predsjednik Tadić je istaknuo kako su svi ovi susreti posvećeni poboljšanju odnosa »ne samo između Srbije i Hrvatske, već i između srpskog i hrvatskog naroda«. Dodao je kako on i predsjednik Hrvatske imaju mnogo zajedničkih akcija i poruka, među kojima je izdvojio i posjet Pečuhu, koji je prethodio dolasku u Bački Monoštor, te odvojeni posjeti Bosni i Hercegovini prošloga tjedna. Tadić je kazao kako imaju namjeru uraditi vrlo konkretne stvari koje bi pomogle zajednički život i Hrvata i Srba i najbolje moguće odnose između Hrvatske i Srbije, pri tome ne negirajući da  postoje i otvorena pitanja koja se moraju rješavati korak po korak.

Obraćanje dvojice predsjednika pripadnicima hrvatske zajednice, koji su imali prigodu nazočiti ovome skupu, predstavljalo je završnicu prvoga posjeta hrvatskog predsjednika Srbiji i istodobno prvoga posjeta novog hrvatskog predsjednika hrvatskoj zajednici, ovoga puta skupa s predsjednikom Srbije. Susretu s pukom prethodilo je obraćanje dvojice predsjednika medijima, a zatim sastanak iza zatvorenih vrata s predstavnicima hrvatske zajednice koji su dvojicu predsjednika upoznali s aktualnim problemima Hrvata u Srbiji. Kako smo saznali od predstavnika hrvatske zajednice koji su nazočili sastanku, predsjednik Tadić je s velikom pozornošću saslušao sve probleme i bio je iznenađen vrstom i brojem problema s kojima se suočavaju Hrvati u Srbiji, te je obećao da će se vrlo energično boriti da svi Hrvati žive u Srbiji ne samo sigurno, već i da ostvaruju sva svoja prava. Inače, sastanak posvećen aktualnim problemima Hrvata u Srbiji, za koji je bilo predviđeno pola sata do četrdeset minuta, odužio se na skoro dva sata, zbog čega su i oni koji su došli susresti se s predsjednicima u školskoj sportskoj dvorani čekali na susret s njima tri do četiri sata, pa i više. 

 

PREDOČENI SVI PROBLE-MI HRVATSKE ZAJEDNICE

 

Sastanku posvećenom aktualnom položaju i problemima Hrvata u Vojvodini nazočili su, uz dvojicu predsjednika, predstavnici hrvatske diplomacije: veleposlanik Željko Kuprešak, ministar savjetnik Filip Damjanović te generalna konzulica Ljerka Alajbeg. U pratnji predsjednika Tadića bili su – ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić, pokrajinski tajnik za kulturu Milorad Đurić i predsjednik srpske strane Mješovitog međuvladinog povjerenstva za manjine Janko Veselinović. Njima su predstavnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji predočili brojna neriješena pitanja s kojima se susreću Hrvati u Srbiji na polju političke participacije, obrazovanja, kulture i informiranja. 

O aktualnom položaju Hrvata u Srbiji govorio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat: 

»U pripremama za ovaj sastanak nastojali smo izdvojiti najbitnija i još uvijek otvorena pitanja koja su značajna za našu zajednicu«, kazao je Horvat nakon sastanka. »Veoma je značajno da su predsjednici s punom pažnjom i s analitičkim pristupom prišli tom razgovoru. Predsjednik Tadić je svako pitanje s punom pažnjom pratio, bilježio i nakon javljanja ministra Svetozara Čiplića i ostalih njegovih suradnika analitički išao od pitanja do pitanja i davao svoj komentar. Njegov pristup je bio vrlo korektan i dobili smo obećanje da će se Republika Srbija truditi animirati sva mjerodavna ministarstva i službe kako bi se neriješena pitanja riješila i obećana nam je puna potpora u tome. S obzirom na ovakav vrlo otvoren, vrlo korektan i vrlo konkretan pristup, očekujem da ćemo sada, koristeći i ta obećanja i općenito klimu koja je stvorena tijekom razgovora, još brže i učinkovitije rješavati pitanja koja još nisu riješena, a kao što znamo ima ih. I jedan i drugi predsjednik su se međusobno usuglasili da će zajedničkim snagama na najbolji mogući način rješavati pitanja hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Republici Hrvatskoj. Osobno sam ohrabren i stekao sam dojam da ćemo imati značajnog sugovornika u budućnosti, kad su u pitanju prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji«, kaže Branko Horvat.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u srbijanskom parlamentu na listi koalicije Za europsku Srbiju Petar Kuntić ističe kako su predstavnici hrvatske zajednice imali priliku nazočiti veoma otvorenom razgovoru predsjednika domicilne i matične države. 

»Istaknuli smo najveće probleme naše zajednice i zato se sastanak umjesto 45 minuta protegao izvan protokola na skoro dva sata. Podrobno smo analizirali sve situacije vezane i za domenu politike i za domenu ostvarivanja prava na kulturnu autonomiju, zatim je bilo govora o problemu straha koji postoji kod Hrvata, kao i problemima vezanim uz Crkvu u Hrvata. Na sva ta pitanja dobili smo prvo mišljenja predsjednika Josipovića, a zatim je na sva pitanja odgovorio i predsjednik Tadić. On je, među ostalim, poručio da se, ako se bilo kakvi animoziteti primijete prema Hrvatima u Vojvodini, njemu osobno to u najkraćem roku javi, jer, kako je rekao, nitko u Srbiji ne smije nikakav strah osjećati«, prenio je Kuntić svoje dojmove sa sastanka. 

»Poslije nekoliko godina održan je jedan konstruktivan sastanak i dogovoreno je operativno što će se i kako raditi. Dogovoreno je da se što prije održe sjednice Međuvladinog mješovitog povjerenstva i da resorna ministarstva u našoj državi prate rad tog povjerenstva, a eventualne nedosljednosti ili neispunjavanje onoga što se dogovori, da se prenesu predsjedniku Tadiću. Puno toga je obećano, puno toga je i od strane predsjednika Josipovića obećano, vidjet ćemo što će se ostvariti. Raspravljano je i o izravnim mandatima i o tzv. bunjevačkom pitanju. Raspravljalo se vrlo iscrpno i čuli smo i srpsko mišljenje o našoj zastupljenosti u institucijama države, o financijskoj potpori od strane države institucijama, o našoj suradnji sa srpskom zajednicom u Hrvatskoj i načelno je dogovoreno da će, uz predsjednika Josipovića, i predsjednik Tadić nazočiti proslavi 20. obljetnice DSHV-a 18. srpnja u Subotici«, kaže Kuntić.

 

OBRAZOVANJE, KUL-TURA, RAZMJERNA ZAS-TUPLJENOST

 

Članica izvršnog odbora HNV-a Stanislava Stantić-Prćić govorila je o problemima u obrazovanju, prvenstveno o neriješenom pitanju udžbenika. 

»Predsjednik Tadić je rekao kako se, ako u sljedećoj školskoj godini ne budu osigurani udžbenici na hrvatskom jeziku, njemu izravno obratimo i da se to ne smije dogoditi, jer opstojnost  jednog naroda prvenstveno ovisi o mogućnosti školovanja na materinjem jeziku. Govorili smo o tome kako nam je Republika Hrvatska željela dati udžbenike dok ne budemo imali tiskane udžbenike u Republici Srbiji, ali nam je Ministarstvo prosvjete odobrilo svega četiri udžbenika za uvoz, na što je Tadić rekao kako mu nije jasno zašto je to tako veliki problem i da su toliko različiti nastavni planovi da se udžbenici ne bi mogli uvoziti. U svakom slučaju podržava maksimalno nastavu na hrvatskom jeziku, no obojica su predsjednika istaknuli kako i jedna i druga strana mogu više uraditi na planu obrazovanja. Mi smo istaknuli kako nemamo stručne literature za nastavnike, na što je reagirao predsjednik Josipović i obvezao se razgovarati s ministrom obrazovanja RH Radovanom Fucshom i vjeruje da će nam moći osigurati stručnu literaturu. Govorili smo i o tome kako nema mogućnosti za smještaj za naše studente brucoše u Hrvatskoj, što smatramo neophodnim, i obećano nam je da će se o tome još govoriti. Predsjednik Tadić inzistira na redovitijem sastajanju MMP-a, jer vjeruje da će to pridonijeti i kvaliteti obrazovanja. Naglasak je stavio na predškolski odgoj, gdje isto treba poraditi na tome da što veći broj djece ide u grupe na materinjem jeziku, a glede racionalizacije školske mreže Tadić je istaknuo kako se ne smije dopustiti da bilo što ide na štetu manjinskog obrazovanja. Osim toga, govorila sam i o nemogućnosti licenciranja znanja nastavnika, jer nemamo gdje polagati ispit kojim bismo mogli potvrditi svoje znanje hrvatskog jezika, kako bismo mogli raditi u nastavi na hrvatskom i u vezi toga predsjednik Tadić je istaknuo kako smatra da Srbija treba imati i katedru za hrvatski jezik.« 

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov upoznao je predsjednike i njihove suradnike sa stanjem u području kulture i informiranja na hrvatskome jeziku. 

»Istaknuo sam kako hrvatska nacionalna manjina u Vojvodini do početka djelovanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (2009.) nije imala nijednu profesionalnu kulturnu instituciju i zbog toga još uvijek ne postoji ozbiljnija kulturna politika i praksa, nije ustrojen vlastiti kulturni prostor, a kulturni sadržaji unutar zajednice su više nego siromašni. S druge strane, hrvatski sadržaji u programima kulturnih institucija od nacionalnog značaja, zatim gradova i općina u kojima Hrvati žive su i više nego skromni. Skrenuo sam pozornost i na vrlo slabu opremljenost udruga kulture, koje predstavljaju najvidljiviji i najmasovniji segment hrvatske kulturne scene u pokrajini. Rekao sam i kako niti za dvije profesionalne ustanove koje je osnovala država, NIU »Hrvatska riječ« i ZKVH, nisu osigurani i prostori za rad, već se oni iznajmljuju i umnogome su neprikladni. Istaknuo sam kako iskustva institucija srpske zajednice u Hrvatskoj govore posve drugo, jer je njima država Hrvatska osigurala i adekvatan prostor za djelovanje. Isto tako velika većina udruga u kulturi ima problema u financiranju svojih programa i djelatnosti, budući da još uvijek, za razliku od Hrvatske, u Srbiji nije razvijen model financiranja njihova djelovanja na zadovoljavajući način«, kaže Žigmanov.

Ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Republike Srbije Svetozar Čiplić kazao je za Hrvatsku riječ nakon sastanka, kako je značaj ovoga susreta u Bačkom Monoštoru višestruk, jer su predsjednici Tadić i Josipović otvorili novu stranicu u odnosima dviju država, ali su istovremeno i pokazali koliko će raditi na položaju Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj. 

»Pokazali su kako se svi problemi koji postoje moraju i mogu riješiti i svojim su primjerom pokazali da su Srbija i Hrvatska sada lideri u regiji i kako će se stvari u ovoj regiji sada rješavati. Prezadovoljan sam ovim susretom, kao i svi sudionici razgovora, a najavljeno je da je ovo jedan u nizu susreta, zapravo stalnog kontakta i da će sada odnosi između dviju država biti građeni na potpuno različitim osnovama.  Što se tiče problema koje su iznijeli predstavnici Hrvata u Srbiji, nijedan od njih nije nerješiv. Svi se problemi mogu riješiti. Neki su i lako rješivi, a neki su i riješeni, primjerice razmjerna zastupljenost u pravosuđu je reformom pravosuđa učinjena, a također i u policiji. Na sastanku sam iznio činjenicu da ćemo ove godine donijeti akcijski plan za unapređenje ljudskih i manjinskih prava i dio tog akcijskog plana će biti izrada kriterija što je to razmjerna zastupljenost. Dakle, to ustavno jamstvo, koje pripada svim nacionalnim manjinama, mora imati objektivizirane kriterije, da ne bude prepušteno drugima da na ovaj ili onaj način po svojoj volji određuju što je razmjerna zastupljenost«, kaže Čiplić.

 

OBRAĆANJE MEDIJIMA

 

Susret dvojice predsjednika privukao je veliku pozornost medija, pa su se na ulicama Bačkog Monoštora pokraj brojnih mještana mogle vidjeti i brojne novinarske ekipe, od nacionalnih televizija pa do vodećih listova u regiji. Po dolasku i nakon pozdravljanja s mještanima i predstavnicima hrvatske zajednice, dvojica predsjednika obratila su se medijima.

Osvrćući se na činjenicu da se susret odigrava u školskom objektu, predsjednik Tadić je istaknuo kako je obrazovni sustav jedna od važnih točaka razgovora jer nacionalne manjine moraju imati osigurano obrazovanje koje štiti kulturni identitet, te je dodao kako će tom pitanju Srbija posvetiti posebnu pozornost u godinama koje dolaze. 

Tadić je rekao kako je napravljen suštinski iskorak u odnosima između Hrvatske i Srbije, koji je blagotvoran i pridonosi povjerenju, sigurnosti Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, pridonosi regionalnoj politici pomirenja, stabilnosti i razvoja. »Kao predsjednik Srbije mogu kazati kako sam apsolutno odlučan nastaviti takvu politiku dobrosusjedskih odnosa«, poručio je Tadić. »Jer, Hrvatska i Srbija nemaju samo odgovornost za naše etničke zajednice, nacionalne manjine u Srbiji i Hrvatskoj, ne samo za budućnost Srbije i Hrvatske, mi imamo odgovornost za regionalni razvoj zato što u strateškom smislu odnosi Srbije i Hrvatske definiraju čitav prostor jugoistočne Europe i čitav postjugoslavenski prostor«. U tom je kontekstu Tadić istaknuo kako Srbija i Hrvatska »snažno i odlučno« podržavaju integritet Bosne i Hercegovine kao zemlje supotpisnice Daytonskog sporazuma, »ali imajući odgovornost za naše sunarodnjake koji žive u BiH, njihovu jednakopravnost i njihovu budućnost u toj nama susjednoj zemlji«.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je posjet Srbiji i hrvatskoj nacionalnoj manjini u Srbiji posebno važnim zato što je pitanje politike prema nacionalnim manjinama »jedno od onih pitanja koja određuju i europsku budućnost, a i civilizacijski je doseg za svaku državu«. 

»Posebno mi je važno i zahvalan sam predsjedniku Tadiću što je došao ovdje skupa sa mnom, baš ovdje gdje imamo značajan broj pripadnika hrvatske nacionalne manjine«, rekao je Josipović. On je kazao kako i Hrvatska koju on predstavlja brine o svojim nacionalnim manjinama i da ovaj susret pokazuje kako Republika Srbija brine o hrvatskoj nacionalnoj manjini u Srbiji i da potiče sve one mjere koje služe unapređenju položaja svih nacionalnih manjina. 

»Hrvatska svojim ustavnim zakonom jamči svojim manjinama vrlo visok standard prava, naravno, posebice srpskoj nacionalnoj manjini, koja je naša najveća manjina. S ponosom mogu reći kako, bez obzira na teška povijesna iskustva koja smo imali, danas srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj jest vrlo važan društveni faktor i sa svojom političkom strankom je i u vladajućoj koaliciji zastupljena u Vladi. Bez obzira što problema još ima, to govori kako su se odnosi normalizirali i da smo na najboljem putu u punoj mjeri ostvariti ono što vrlo često političari govore, da smo doista dosljedno, principijelno i bez ostatka za dobre međususjedske odnose s jedne strane, a isto tako i za pravilan i kvalitetan odnos prema nacionalnim manjinama s druge strane«, rekao je hrvatski predsjednik. 

I predsjednik Josipović se osvrnuo na BiH te je istaknuo kako je ova »susjedna i prijateljska zemlja« i sva tri konstitutivna naroda u njoj, prošla tešku sudbinu i da su sada na jednoj od važnih prekretnica da definiraju određene ustavne promjene i da ojačaju svoj unutarnji položaj i da BiH ustanove kao dobrofunkcionirajuću državu jednakopravnih naroda. »Volio bih da jedna od onih dobrih stvari za koje ću moći reći kako sam nakon svog mandata ostavio iza sebe, jest rješavanje složenih, vrlo složenih odnosa u regiji, i da smo zajedno, ne samo nas dvojica, nego i naši partneri, prijatelji iz BiH, sva tri naroda u BiH, naši prijatelji susjedi Slovenci, Crnogorci i svi drugi ljudi dobre volje, da smo iza sebe ostavili sređenu situaciju, da smo ostavili naše zemlje u EU prema svim onim kriterijima koje ta progresivna asocijacija danas ima«, poručio je Josipović. 

Jasminka Dulić