Arhiv tekstova
23.04.2010
Vijesti
Znanstveni kolokvij u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata
Jakov Markijski u srednjovjekovnoj Ugarskoj
Znanstveni kolokvij »Jakov Markijski u srednjovjekovnoj Ugarskoj« bit će održan u ponedjeljak, 26. travnja, s početkom u 17 sati u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Harambašićeva 14) u Subotici.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je prva profesionalna ustanova u području kulture, koja ima za cilj rad na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata. Temeljna programska misija Zavoda, određena osnivačkim aktom, sadržana je i u radu na znanstvenim, stručnim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima u područjima kulture, umjetnosti i znanosti vojvođanskih Hrvata. Jedna od važnih pretpostavki za ostvarivanje na taj način definirane misije, napose iz rakursa istraživanja koji referiraju na povijest Hrvata na ovim prostorima, jesu i istraživanja koja su povezana uz djelovanjem Katoličke crkve, napose franjevačkog reda, što je izučavao mr. sc. Dominik Deman tijekom rada na magistarskoj tezi.
Predavanje čini izvadak iz magistarske teze pod nazivom »Jakov Markijski« koju je Dominik Deman 15. siječnja 2010. godine obranio na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Na osnovu historijske literature i povijesnih vrela izlaganje će pratiti djelatnost Jakova Markijskog, glasovitog franjevačkog propovjednika, misionara, inkvizitora iz strožeg ogranka reda – opservantskog u XV. stoljeću na prostorima Ugarskog kraljevstva. Točnije, obuhvaća Jakovljevo pojavljivanje na ovim prostorima u razdoblju od 1432. do 1439., kao i 1457.-58. godine, i djelovanja koje je obuhvaćalo propovijedanje puku, borbu protiv krivovjerja, napose hustizma u područjima južne Ugarske, sakupljanje dokaza za Kapistranovu kanonizaciju, te diplomatsku misiju na ugarskom dvoru u vrijeme ugarskih kraljeva Sigismunda, Alberta i Ladislava V.
Dominik Deman rođen je 1977. u Novom Sadu, gdje je završio osnovnu i srednju ekonomsku školu. Diplomirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 2003. godine, te na Teološko-katehetskom institutu u Subotici 2004. Živi u Subotici gdje predaje povijest u srednjoj školi. Magistrirao je 2010. godine na Odsjeku za povijest, smjer Opća povijest srednjeg vijeka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Uže područje njegova zanimanja usmjereno je na povijest srednjeg vijeka, povijest katoličke crkve i kršćanstva uopće. Objavio je više radova o značajnim Hrvatima (Josip Jelačić, Ilija Okrugić, Franjo Štefanović) i događajima iz povijesti Petrovaradina i Srijema, srednjovjekovnoj teologiji i dr., a tema magistarske teze je pozno-srednjovjekovna povijest franjevačkog reda i franjevac Jakov Markijski. Suradnik je »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca«.
Knjiga »Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u dvadesetom
stoljeću« predstavljena u Subotici
Od heterogene do etnički homogenizirane regije
Knjiga »Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u dvadesetom stoljeću« dvojice autora – Ivana Lajića i Maria Bare s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, predstavljena je prošloga tjedna u Subotici. Knjiga istražuje koliko su ratovi i kolonizacije u 20. stoljeću utjecali na demografski razvoj Slavonije i promjene demografskih struktura, a autori posebnu pažnju usmjeravaju na istraživanje uzroka promjena nacionalne strukture u ovoj višenacionalnoj regiji.
»Etno-nacionalna struktura stanovništva u Slavoniji je početkom stoljeća bila izrazito heterogena, što danas nije slučaj«, kaže jedan od autora knjige, prof. Mario Bara. »Razdoblje kada je Slavonija bila izrazito heterogeno naseljena i Srbima i Mađarima i Nijemcima je prošlo. Postupno je došlo do naglašene dvonacionalne strukture stanovništva, dok su sve ostale nacionalne manjine postajale sve manje zastupljene, kako brojčano tako i teritorijalno. Nakon posljednjeg rata i raspada Jugoslavije, to područje je postalo izrazito nacionalno homogeno, tj. naseljeno većinom Hrvatima«, kaže Bara dodajući, kako ova knjiga može poslužiti i kao pomoć u boljem razumijevanju ljudskih iskustava i sudbina u tim procesima.
Predstavljajući knjigu, dr. Dragutin Babić s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu je istaknuo kako je demografska analiza dvaju posljednjih popisa stanovništva (1991. i 2001. godine) ukazala na značajnu depopulaciju većine gradova i općina u Slavoniji, osobito u područjima gdje je rat bio intenzivniji. Također, došlo je do apsolutnog i relativnog smanjenja srpske, ali i ostalih manjinskih populacija, a s druge strane do povećanja hrvatske populacije.
Govoreći o perspektivama suživota na tim prostorima, Babić budućnost – nakon priznanja novih država – vidi u regionalizmu, odnosno povezivanju putem regionalne suradnje. »Naša ideja u Institutu je da nacionalne manjine budu provokatori suradnje, da budu uključene u odnose na način da potiču suradnju, a ne da budu u funkciji sukoba. Dakle, da ta priča ide drukčije, da bude provokativna u pozitivnom smislu suradnje među regijama, jer to je i europska politika. Mislim da je tu šansa za povezivanjem, i na tom tragu povezivanje Vojvodine i Slavonije, samo da se nađu modusi, itekako ima svog razloga«, kazao je Dragutin Babić.
Predstavljanje knjige »Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u dvadesetom stoljeću« održano je u organizaciji Hrvatskog akademskog društva iz Subotice.
D. B. P.
Uskrsni koncert Katedralnog zbora »Albe Vidaković« iz Subotice
Dvadeset godina pjevanja iz duše
Uskrsni koncert subotičkog Katedralnog zbora »Albe Vidaković«, održan u četvrtak 15. travnja u njima matičnom prostoru katedrale sv. Terezije Avilske, protekao je u znaku obljetnice. Naime, voditeljica i dirigentica s. Mirjam Pandžić i članovi zbora izveli su pred svojom vjernom publikom 20. koncert priređen u povodu toga velikog kršćanskog blagdana.
Osim djela hrvatskih skladatelja – neizostavnog Albe Vidakovića, te Vinka Jelića i Đure Arnolda, na programu se bile i skladbe Ernőa Lánjija, Laszla Halmosa, Roberta Lowryja, Petera Josepha Wagnera. Uz zbor je nastupio i orguljaš Alen Kopunović Legetin, koji se također predstavio i u solističkim točkama, izvevši skladbe Johanna Sebastiana Bacha, Mate Lešćana, Marie Theresie von Paradis i Charlesa Marie Widora.
»Ovo je već 20. godina kako priređujemo uskrsni koncert«, kaže za HR voditeljica zbora s. Mirjam Pandžić. »Prva dva koncerta održali smo u Sinagogi, dok je još bila uporabljiva, a ostale u katedrali. Trinaest puta s nama je nastupao Subotički tamburaški orkestar, a nekoliko puta i dječji zbor ‘Zlatni klasovi’, učenici Muzičke škole u Subotici, naravno i orguljaš Alen Kopunović Legetin«, prisjeća se s. Pandžić.
Ona podsjeća kako koncerti Katedralnog zbora »Albe Vidaković« imaju izraženu duhovnu dimenziju. »Kada pjevaju, naši članovi kao vjernici proživljavaju to što izgovaraju. A ljudi prepoznaju radost pjevanje iz duše«, dodaje s. Mirjam Pandžić.
Podsjetimo, Katedralni zbor osnovan je 1973. godine u povodu proslave 200. obljetnice subotičke katedrale sv. Terezije Avilske. Od 1980. godine zbor nosi ime Albe Vidakovića, hrvatskog skladatelja, muzikologa i svećenika, podrijetlom iz Subotice. Zbor je mješovit, a čine ga amateri, ljubitelji sakralne glazbe. Trenutačno u zboru pjeva 35 članova različitih generacija.
D. B. P.
