Arhiv tekstova

Prošle su godine održani brojni programi i manifestacije Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo iz Subotice, od Velikog prela i nastupa  folklornog ansambla, likovnih kolonija, pa do Dužijance i dočeka Mikulaša. Uredske prostorije Centra su obnovljene, kao i djelomice velika dvorana, uređen je prostor za budući arhiv, a pokraj radnih prostorija postoje i adekvatni prostori za sve odjele Bunjevačkog kola koji su aktivni – folklornog, likovnog, dramskog i glazbenog.

Projekti ovog najbrojnijeg hrvatskog društva uspješno se realiziraju, ali je prošla godina završena s minusom u poslovanju. »Znamo da nema mnogo novca za kulturu, a otkad radim u Bunjevačkom kolu ima problema financijske prirode, nekada većih, a nekada manjih. Kriza naravno nije mimoišla područje kulture, što je bitno utjecalo da je naš Centar prošlogodišnje poslovanje završio s minusom«, kaže predsjednik Izvršnog odbora HKC-a Bunjevačko kolo Davor Dulić. S našim sugovornikom razgovarali smo o funkcioniranju Bunjevačkog kola i razlozima neplaćenih dugovanja.

Zbog čega Bunjevačko kolo ima financijskih gubitaka drugu godinu zaredom?

Svi projekti Centra rade se planski. Za projekte Bunjevačkog kola uspijevamo osigurati novac i ti su projekti financijski zaokruženi i zatvoreni. Publika vidi i zna da naši projekti funkcioniraju. Hoću reći da ti projekti nisu i ne stvaraju probleme financijske prirode Bunjevačkom kolu. Ali što je problem? Odgovor je da nema dovoljno sredstava za sam rad Centra koji te projekte organizira i realizira. Konkretno – problem su režijski troškovi koji godišnje iznose preko 4 milijuna dinara. Prošle smo godine dobili 600.000 dinara iz gradskog proračuna za režijske troškove, a taj iznos je ove godine umanjen za 10 posto. Republičko ministarstvo i Pokrajinsko tajništvo za kulturu ne mogu, prema zakonu, financirati naše režijske troškove, jer nisu naši osnivači. Računi za grijanje, vodu, telefone i odnošenje smeća moraju se plaćati, a jedna od stavki su i plaće za dvoje uposlenika. Ne zaboravimo da postoje i troškovi za održavanje zgrade. Snalazimo se kako znamo i umijemo, ali sredstva od sponzora, članarina i onih 5 posto sredstava od velikih projekata koja se odvajaju za rad Centra, uz spomenuta sredstva iz gradskog proračuna, jednostavno nisu dovoljna za pokrivanje režijskih troškova. Dakle, naši su projekti pokriveni namjenskim sredstvima, uspijevamo osigurati ta sredstva putem natječaja i donacija, a događa se da zbog plaćanja računa, primjerice, za grijanje ili struju, koji se moraju platiti kako bi Centar mogao raditi, neki naši dobavljači moraju pričekati isplatu za njihove usluge do novog priljeva sredstava od sponzora. To je razlog minusa u poslovanju Bunjevačkog kola.

Ima li različitih mišljenja članova Upravnog odbora Centra o načinu rada i daljnjem funkcioniranju ove institucije?

Naravno da ih ima i treba ih biti. O realizaciji određenih projekata ili o rješenju određenog problema ne možemo i ne trebamo svi isto misliti. Nesuglasice se javljaju, ali se dijalogom pronalaze optimalna rješenja i formira se plan rada. Sada je aktualni Upravni odbor na pola mandata, a praksa je pokazala da ovaj Upravni odbor dobro funkcionira. Članovi Upravnog odbora odgovorno rade, što dokazuju naši projekti u protekle dvije godine. Nastavak slijedi, a naša publika, članovi, kao i svi zainteresirani za rad Bunjevačkog kola, najbolje će ocijeniti naš rad. Želim istaknuti da članovi Upravnog odbora rade volonterski. Prošloga je tjedna održana sjednica Upravnog odbora. Prioritetna tema je bila priprema za redovitu godišnju skupštinu koja će se održati u svibnju i na kojoj će biti podneseno izvješće o radu Centra za prošlu godinu.

Je li došlo do promjena u načinu potpisivanja računa?

Promjene ima prema odluci Upravnog odbora. Prema toj odluci račun mora imati dvojni potpis, za razliku od dosadašnje prakse, kada smo predsjednik Bunjevačkog kola Ivan Stipić ili ja mogli samostalno potpisivati račune, naravno uz suglasnost onog drugog. Sada, kada dvoje potpisuju račune, manja je mogućnost raznih ‘rekla-kazala’ o trošenju sredstava. Također je poništena i mogućnost elektroničkog plaćanja računa iz razloga što račun mora biti dvojno potpisan.

Kako komentirate izjavu voditelja likovnog odjela HKC-a »Bunjevačko kolo« Josipa Horvata za naš tjednik o izuzetno teškoj financijskoj situaciji u ovoj kući?

Voditelj likovnog odjela Josip Horvat ne poštuje hijerarhijski odnos u Bunjevačkom kolu, Upravni i Izvršni odbor kao tijela ove kuće, jer često radi samovoljno, kao da je taj odjel njegovo privatno vlasništvo. Njegova izjava je nekorektna. Točno je da problema ima, kao i u svakom radu, o njima sam i govorio, ali je isto tako točno da su naši programi i manifestacije dobro posjećene, imamo veliki broj članova u našim odjelima, tako da Bunjevačko kolo pruža kvalitetne programe i u ovim uvjetima, kada je nepovoljna ekonomska situacija pritisnula sve segmente društva.

Kako teku pripreme za predstojeću Dužijancu?

Upravni odbor imenovao me je prošle godine za predsjednika Organizacijskog odbora ovogodišnje Dužijance, kako bih na vrijeme mogao početi pisati potrebne projekte za natječaje. Izradio sam prijedlog programskog i proračunskog plana Dužijance, koji je prihvaćen od strane Upravnog odbora. Organizacijski odbor je formiran i ima 34 člana, a potvrđen je od strane Upravnog odbora. Sada čekamo da gradonačelnik potpiše rješenje o ustanovljavanju Organizacijskog odbora, nakon čega će uslijediti rad članova na pripremi raznih programa Dužijance. Pokazalo se kako naš narod živi Dužijancu i siguran sam da će tako biti i ubuduće.

Z. Sarić