Arhiv tekstova

Elektorska skupština za izbor novog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, krovnog tijela hrvatske manjinske samouprave u Republici Srbiji koje će, za razliku od dosadašnjih 35, imati 29 članova, bit će održana 6. lipnja 2010. godine u Subotici, u svečanoj dvorani Gradske kuće, točno u podne. 

Prema Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, rok za dostavljanje elektorskih prijava je 7. svibnja 2010. godine, što znači  da su za njihovo prikupljanje preostala još tri tjedna. Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava saznajemo kako su do ponedjeljka izdali ovlasti za 160 osoba za prikupljanje potpisa birača, na osnovi kojega oni sakupljaju 100 ovjerenih potpisa birača koji ga podržavaju za elektora. Ipak, koja su njihova imena i uime kojih organizacija ili udruga nastupaju, u Ministarstvu nam nisu htjeli otkriti.

 

Dokle se stiglo

 

Već od ranije je poznato kako je najviše elektora, po posljednjim informacijama njih 64, prijavila politička organizacija Demokratski savez Hrvata u Vojvodini. Po riječima predsjednika te stranke Petra Kuntića, prikupljanje potpisa ide po dogovoru i odluci Vijeća DSHV-a. 

»Liste svih kandidata su ‘otvorene’, a njih deset je dosad prikupilo potrebni broj od 100 potpisa. Vrijeme će pokazati hoćemo li ispuniti plan ili ćemo podbaciti, sve ovisi u prvom redu o aktivnostima samih elektora, logistike stranke i odziva potencijalnih potpisnika. Nalazimo se u punoj aktivnosti, a neke druge podatke ne bih mogao iznositi jer bi to bilo pričanje bez argumenata«, kaže Petar Kuntić napominjući, kako se nada da će sve organizacije i udruge uključene u ovu akciju dati dovoljan broj elektora. 

Petar Balažević iz Demokratske stranke u Subotici ističe kako se u toj političkoj stranci, koja se uključila u ovu akciju, nadaju da će prikupiti dovoljan broj potpisa za 20 elektora. 

»Iako smo građanska stranka, u našim redovima ima puno pripadnika hrvatske nacionalnosti. U prvoj fazi smo predali deset ovlasti, kad to ‘popunimo’ predat ćemo nove. Radimo postupno, da ne rasipamo glasove. Odziv je dosad solidan i tih deset elektora ćemo imati još tijekom ovoga tjedna. Također, koordinirali smo naše odbore po Vojvodini, dali im instrukcije i preporuke, te se nadamo da ćemo preko naših mjesnih organizacija osigurati još 10 elektora«, kaže Balažević dodajući, kako nam imena ljudi s liste DS-a ne želi otkrivati. 

Balažević smatra  kako se aktualno vodstvo HNV-a treba više angažirati oko ovih izbora. 

»Čini se da je sve prepušteno DSHV-u i eventualno udrugama. Mislim da bi nositelj svih ovih aktivnosti svakako morao biti HNV. Velik problem je disperziranost pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, posebice ih je teško animirati u velikim gradovima. Naravno, prisutne su i traume rata, koji nisu zaliječene i niz drugih faktora«, kaže on te napominje kako bi bila katastrofa za hrvatsku zajednicu ukoliko ne bi došlo do formiranja novog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća. 

U Demokratskoj zajednici Hrvata podatke o tijeku njihovih priprava za elektorske izbore nisu htjeli iznositi u javnost, samo su podsjetili da je akcija u tijeku, da su u početnoj fazi prijavili 20 elektora, a da ih se još pridodalo. 

Udruga građana »Pučka kasina 1878.« iz Subotice prijavila je 12 kandidata za elektore, a po riječima predsjednika te udruge Josipa Ivankovića, s njima će na istoj listi ići i elektori iz još nekih udruga. 

»Prikupljanje potpisa ide teško, a najčešće dajemo ljudima papire te oni sami odlaze u mjesnu samoupravu. Odziv u pučanstu nije dobar. Narodu je, čini mi se, dosta papira i prijavljivanja«, kaže Josip Ivanković.

 

Slovo zakona

 

Podsjetimo, prema Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, elektorska skupština se može održati ako je na njoj nazočno više od polovice elektora čije su elektorske prijave potvrđene, odnosno, u slučaju Hrvata u Srbiji, skupština ne može biti održana ako u njenom radu sudjeluje manje od 60 elektora.

Elektorska skupština odlučuje javno, većinom glasova nazočnih elektora. O izboru članova nacionalnog vijeća, elektorska skupština odlučuje tajnim glasovanjem.

Elektorska skupština bira nacionalno vijeće po proporcionalnom sustavu. Listu kandidata za članove nacionalnog vijeća može predložiti jedna četvrtina nazočnih elektora (u slučaju Hrvata najmanje 15). Na izbornoj listi je najmanje 30 posto mjesta rezervirano za manje zastupljen spol, s tim da je svako treće mjesto na izbornoj listi rezervirano za manje zastupljen spol. Elektor može svojim glasom podržati samo jednu listu. Na listi može biti najmanje 5, a najviše onoliko kandidata koliko nacionalno vijeće ima članova. Redoslijed kandidata određuje podnositelj liste. Elektori glasuju tajno, na unaprijed pripremljenim listićima, na koje upisuju ime nositelja, odnosno broj liste. Mandati se raspodjeljuju primjenom D’Ontovog pravila tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka izborna lista dijeli brojevima od jedan do zaključno s brojem ukupnog broja članova nacionalnog vijeća. Dobiveni količnici razvrstavaju se po veličini, a u obzir se uzima onoliko najvećih količnika, koliko se članova nacionalnog vijeća bira. Ako dvije izborne liste ili više izbornih lista dobiju iste količnike na osnovi kojih se dodjeljuje jedan mandat, a nema više neraspodijeljenih mandata, mandat će biti dodijeljen listi koja je ukupno dobila veći broj glasova. Mandati koji pripadaju određenoj izbornoj listi dodjeljuju se kandidatima s liste po redoslijedu po kome su njihova imena navedena na listi. Kada izbornoj listi pripadne više mandata nego što je na toj listi predloženo kandidata za člana vijeća, mandat se dodjeljuje izbornoj listi koja ima sljedeći najveći količnik.

D. B. P.