Arhiv tekstova

Ratifikacijom statuta o osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije između 26 zemalja svijeta 7. travnja 1948. godine, ovaj se dan uzima za Svjetski dan zdravlja i središnji datum u međunarodnom kalendaru zdravlja, pa se zato brojnim prigodnim akcijama obilježava diljem cijeloga planeta. Svjetska zdravstvena organizacija ima svoj ustav u kome su definirani način rada i koordinacija međunarodne suradnje u području zdravlja, prema kojima je i ustanovljena opća definicija zdravlja koja glasi: »Zdravlje je stanje kompletnog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i onesposobljenosti«. 

Zavod za javno zdravlje Subotice i ove je godine obilježio Svjetski dan zdravlja, pa smo zamolili dr. Zoricu V. Dragaš, koja je koordinirala ovim aktivnostima, za razgovor na uvijek aktualnu temu zdravlja i našeg odnosa prema njemu.   

»Svake godine obilježavamo Svjetski dan zdravlja nekom novom temom i sloganom, a ovogodišnja tema je bila ‚Urbanizacija i zdravlje‘ ili utjecaj urbanizacije na zdravlje, dok je prigodni slogan ovoga puta glasio: ‚Tisuću gradova, tisuću života‘. Tijekom proteklog tjedna održali smo dvije konferencije za tisak, prvu u srijedu na sam dan obilježavanja, a drugu u petak (9. travnja.) na kojima su liječnici – specijalisti iz brojnih područja medicine govorili o raznim aspektima problematike života u urbanim sredinama i pojedinim štetnim utjecajima na čovjekovo zdravlje u njima«, kaže dr. Zorica V. Dragaš.

»Više od polovice svjetske populacije danas živi u gradovima, a do 2030. godine se predviđa kako će 6 od 10 ljudi biti stanovnici nekog grada. Također, nepobitna je činjenica da trećinu gradskog stanovništva čini izrazito siromašna populacija, što je sve dio trenda tzv. raslojavanja društva na bogate i siromašne, pa se faktor urbanizacije zbog svega navedenoga usko povezuje s brojnim faktorima rizika za zdravlje suvremenog čovjeka. Glavni problem se pojavljuje u nekoliko već opće poznatih negativnih utjecaja izraženih kroz lošu prehranu (fast food i neravnomjerno raspoređeni i neredoviti obroci), konstantan nedostatak dovoljnog kretanja i potrebnih dnevnih tjelesnih aktivnosti, nedovoljno vrijeme potrebno za dnevni i noćni odmor, pretjerano konzumiranje alkohola, a u novije vrijeme i sve učestalija i raširenija pojava korištenja lakših i težih opojnih sredstava, što sve u konačnici dovodi do krupnijih poremećaja općeg zdravstvenog stanja većeg dijela urbane populacije. Suvremeni način života, sa svim svojim blagodatima i tehničko-tehnološkim prednostima, donio je, s druge strane, brojne navedene anomalije i posljedice se iskazuju kroz povećanje broja raznih bolesti izravno povezanih s neprimjerenim odnosom prema općem zdravlju. Upravo se zbog toga trebamo truditi što više voditi računa o našem zdravlju, usvajati zdrave životne navike i skrbiti za sebe, ne samo kada smo bolesni i zanemoćali, nego kontinuirano i svakodnevno«, poručuje dr. Zorica V. Dragaš, specijalistica socijalne medicine.

D. Prćić