Arhiv tekstova

U Zagrebu su 6. travnja u Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Josipa Jelačića, u okviru tribine »Susreti u DHK«, predstavljene dvije nove knjige mr. Đure Vidmarovića: »Hrvatsko rasuće« i »Teme o Hrvatima u Mađarskoj«, u izdanju Naklade Bošković iz Splita. 

Riječ je zbirki autorovih izabranih tekstova o Hrvatima u Bačkoj i Srijemu, u Austriji, Sloveniji, Boki kotorskoj, Makedoniji, Italiji te manjim dijelom na drugim kontinentima, dok u drugoj knjizi autor piše o Hrvatima u Mađarskoj, o konkretnim i praktičnim problemima s kojima se susreće hrvatska zajednica u toj državi.

 

Perspektive hrvatskih manjina

 

»Prof. Vidmarović u tim svojim knjigama otvoreno progovara o sustavno prešućivanim činjenicama iz prošlosti i sadašnjosti Hrvata u Boki kotorskoj, u Sloveniji, Bačkoj i Srijemu. Među ostalim upozorava na sustavno prešućivanje hrvatskog imena u knjigama o Boki kotorskoj, na sustavno rashrvaćenje bunjevačkih Hrvata u Bačkoj, na agoniju Hrvata u Srijemu, na činjenicu da Slovenci u Hrvatskoj imaju status nacionalne manjine, premda sačinjavaju 0,47 posto ukupnog stanovništva, dok Hrvati u Sloveniji, koji su dijelom autohtoni, nemaju manjinski status premda sačinjavaju približno 3 posto stanovništva te države«, rekla je prof. dr. sc. Sanja Vulić i dodala kako su zanimljivi i ostali tekstovi sabrani u ovim knjigama koji govore o perspektivi hrvatskih manjina na srednjoeuropskom prostoru i Mediteranu te o brojnom iseljeništvu diljem svijeta.

»Ove su knjige neprocjenjivo važne za kulturnu opstojnost naših manjina i iseljeništva i obvezno ih treba posjedovati u svojoj kućnoj biblioteci«, zaključila je dr. Vulić.  

Voditelj tribine DHK mr. sc. Božidar Petrač podsjetio je na činjenicu da je prošlo već punih 18 godina od uspostave neovisnosti Republike Hrvatske te da je to učinjeno zajedničkim naporima iseljeništva, autohtonih hrvatskih manjinskih zajednica  i matičnog naroda.

»Nažalost, nismo dovoljno učinili u institucionalnom povezivanju našeg raseljenog naroda s matičnom državom na novim osnovama, premda smo imali sve potrebne uvjete za to. Dakako da je za naše društvo jako bitno čuvanje vlastitog identiteta na koji su, između ostalog, snažno utjecale i migracije, jer je iseljavanje iz Hrvatske nezaobilazni dio našeg civilizacijskog i kulturnog nasljeđa«, rekao je Petrač i ustvrdio kako je od primarne važnosti oblikovanje modernog hrvatskog identiteta koji će sve dijelove hrvatskog nacionalnog korpusa, iseljene, autohtone i Hrvate u matičnoj zemlji, kulturno integrirati u cilju očuvanja njegove posebnosti u europskom i svjetskom kontekstu.

 

Svjedočanstvo o statusu iseljeništva

 

Bivši veleposlanik  Republike Hrvatske u Republici Mađarskoj prof. dr. sc. Zvonimir Marić u svom je predstavljanju »prošetao« tekstovima ovih dviju knjiga Đure Vidmarovića te čestitao autoru na izvrsno obavljenom poslu i velikom trudu koji je uložio u provedena istraživanja te zaključio kako smo ovim knjigama dobili jedno sasvim novo, posebno vrijedno svjedočanstvo o statusu našeg iseljeništva i manjinskih zajednica u susjednim državama, ali i snažan argument u obrani od nasrtaja na njihovu pripadnost hrvatskom narodu. 

Na kraju je autor knjiga Đuro Vidmarović zahvalio svima koji su pomogli u njihovom izdavanju i zahvalio na tvrdnji da su one neprocjenjivo važne za kulturnu opstojnost naših manjina i iseljeništva te da se u njima jasno mogu vidjeti izazovi manjinskog života i trajne težnje za čuvanjem svoje duhovnosti, vjerske, jezične i uopće kulturne samosvojnosti. 

»Za pripadnike autohtonih hrvatskih manjina koji su političkom voljom svjetskih moćnika umjetnom granicom odvojeni od matičnog prostora s kojim čine stoljetnu jedinstvenu i neprekidnu cjelinu od izuzetne važnosti je odnos s većinskom zajednicom, jer primjeri iz prakse pokazuju da se bolje čuva manjinski jezik i kultura u onim sredinama u kojima većinska zajednica ima pozitivan stav prema manjinama, odnosno ako je taj stav negativan mladi pripadnici tih manjinskih zajednica uglavnom se distanciraju od svog materinjeg jezika i svog nasljeđa«, rekao je mr. Vidmarović uz zaključak kako je čuvanje materinskog  jezika i nacionalne kulture vrlo težak i odgovaran posao, često popraćen nerazumijevanjem većinskog naroda, a nekada i otvorenim neprijateljstvom, te da se od matične države Hrvatske očekuje još veći angažman i pomoć u čuvanju nacionalnog identiteta hrvatskih manjina u Europi.

Zlatko Žužić