Arhiv tekstova

Deklaracija o osudi zločina u Srebrenici, koju je nedavno usvojila Narodna skupština Srbije, različito je primljena u BiH, a bilo je i burnih reakcija, jer se u Deklaraciji niti jednom riječju ne spominje genocid. 

»Deklaracija ne sadrži termin genocid, a izdvajanje Srebrenice od ostalih zločina u Bosni i Hercegovini je opravdano samo ukoliko je popraćeno pravnom definicijom tog zločina utvrđenom od strane Međunarodnog suda pravde. Izražavam poštovanje svima u Srbiji koji su se borili da se stvari nazovu pravim imenom. Ovaj proces je pokazao da takvih ljudi u Srbiji nije malo i oni su demonstrirali zavidnu razinu građanske svijesti i hrabrosti, te istinsku želju za pomirenjem i zajedničkom europskom budućnošću«, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić povodom usvajanja Deklaracije o Srebrenici u Skupštini Srbije. On je napomenuo kako se, u svakom slučaju, osuda zločina i isprika obiteljima žrtava, koji su izraženi u Deklaraciji, kao i želja za unapređenjem prijateljskih odnosa na osnovi poštovanja međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine, može protumačiti kao izraz dobre volje ako se ti ciljevi provode u praksi.

 

Višegodišnji napori

 

Član Predsjedništva Stranke za BiH Beriz Belkić kazao je kako usvojena Deklaracija o osudi zločina gubi na svojoj težini bez riječi genocid. 

»Deklaraciju, nakon svih ovih godina natezanja i navlačenja, načina rasprave, manipulacija i špekulacija te lobiranja međunarodne zajednice o ovom pitanju, nisam shvatio kao iskrenu. Ona je rezultat višegodišnjih napora međunarodne zajednice i nekih progresivnih snaga koje postoje u Srbiji, ali očito u nedovoljnom kapacitetu. Deklaracija nije izraz iskrenog uvjerenja već pragmatičnog pristupa i meni kao čovjeku ne znači puno«, kazao je Belkić.

Ipak, pojasnio je, ne može se osporiti da usvajanje Deklaracije nešto znači za ukupne odnose između BiH i Srbije. 

Za razliku od bošnjačkih političara koji bar donekle prihvaćaju usvojenu Deklaraciju, političari iz Republike Srpske je potpuno negiraju. 

»Usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici je nepotrebno i ne pridonosi rješavanju nesuglasica oko događaja iz neposredne prošlosti«, smatra predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik. On je poručio da Deklaracija ne obvezuje institucije RS-a i izrazio bojazan da će jedan ovakav akt Narodne skupštine Srbije biti pogrešno interpretiran i protumačen kao dokaz kolektivne krivice jednog naroda.

Prema njegovim riječima, za zločin u Srebrenici, kao i za ostale zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, neophodno je utvrditi individualnu krivicu, i konačnu riječ o tim zločinima prepustiti pravosudnim tijelima.

Predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović ocijenio je kako je Deklaracija o Srebrenici koju je Skupština Srbije usvojila, apsolutno neprihvatljiva i kontraproduktivna interesima Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini. Kuzmanović smatra da je usvajanje Deklaracije preuranjeno, dok se objektivno ne utvrdi činjenično stanje na koje se Deklaracija treba odnositi.

»Srbija, kao suverena zemlja, i njena tijela i institucije imaju pravo samostalno donositi odluke, ali budući da je riječ o događaju koji se odnosi na BiH i RS, daje nam pravo da reagiramo. Neprihvatljivo je bilo kakvo dovođenje u vezu sudbine RS i ove Deklaracije, koja je unutarnje pitanje Srbije«, kazao je predsjednik RS.

On je naglasio kako je stav Republike Srpske i njenih predstavnika da pojedinci koji su počinili zločine, bez obzira kom narodu pripadaju, moraju odgovarati za takve postupke pred pravosudnim organima.

 

Korak prema pomirenju

 

Predstavnici međunarodne zajednice u BiH pozdravili su usvajanje Deklaracije gledajući na to kao na znak pomirenja. Tako su i predstavnici Sjedinjenih Američkih Država pozdravili Deklaraciju o Srebrenici, kao pozitivan korak prema pomirenju. »Pozdravljamo rezoluciju Narodne skupštine Srbije kojom se osuđuje masakr u Srebrenici iz 1995, kao pozitivan korak prema pomirenju, okretanju od zločina iz prošlosti, jačanju regionalnih odnosa i unapređenju stabilnosti u regiji«, rekao je predstavnik za tisak State Departmena Marck Taner.

On je na konferenciji za novinare rekao kako Washington pozdravlja, kao dio tog procesa, riješenost Srbije, izraženu u Deklaraciji, da nastavi napore da u potpunosti surađuje s Haškim tribunalom, uključujući napore za hvatanje i izručenje Haagu preostalih bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića. On je ponovio kako je stav američke vlade da generalno podržava odluku Međunarodnog suda pravde da se u Srebrenici dogodio genocid.

A. Beus