Arhiv tekstova

Zajednica Hrvata Beograda »Tin Ujević« registriran je i aktivno je počela raditi 1. listopada 2007. godine. Tada je i određen okvir djelovanja i karakter manifestacija kojima će se baviti ova hrvatska udruga iz Beograda. To je prije svega kultura, kroz koju će se promicati i njegovati kulturna tradicija i običaji Hrvata tog prostora. Odlučeno je i da će udruga ugošćavati i predstavljati autore i stvaraoce iz Hrvatske. Za sada su oformljene glazbena, sportska i likovna sekcija, a u planu su još dramska i grafička sekcija. 

Što je od planiranog ostvareno u prošloj godini?

S obzirom da funkcioniramo više od dvije godine pobrojat ću  samo najznačajnije projekte koje smo realizirali: likovna izložba hrvatskih slikara koji žive i rade u Beogradu i Srijemu, retrospektiva filmova Lordana Zafranovića (uz nazočnost autora i većeg broja glumaca prikazani su svi najznačajniji filmovi ovog autora), retrospektiva poznatog glumca Ive Gregurevića, prezentacija Film festivala u Orašju, te turistička ponuda, predstavljena beogradskoj publici u centru Skadarlije. Gosti su bili predstavnici županije i grada Orašja. Nazočni su bili i predstavnici iz Hrvatske matice iseljenika, te mnogi glumci, a naravno organizirali smo i književnu večer posvećenu Tinu Ujeviću. 

Koji su planovi u ovoj godini?

Najznačajnija zadaća koja stoji pred nama  je osiguravanje prostora za nesmetane i redovite aktivnosti naše zajednice. To je svakako osnovni preduvjet za djelovanje ZHB »Tin Ujević«, a time i za očuvanje tradicije i opstojnosti hrvatske manjine u Beogradu. U tom smislu kontaktirali smo Agenciju za poslovni prostor Beograda i od njih dobili ponudu za prostor od 170 četvornih metara na Terazijama 3/V, koji nam u potpunosti odgovara, osim, naravno, po cijeni. 

Od Hrvatske matice iseljenika očekujemo  potporu u okviru nove strategije i duha Foruma hrvatskih nacionalnih manjina, kako bismo riješili probleme u radu ZHB »Tin Ujević«, tj. kako bismo prostor mogli koristiti pod prihvatljivim uvjetima. Smatram da bi pomoć i rješenje ovog problema pozitivno odjeknulo među žiteljima Beograda hrvatske nacionalnosti, te bi to pridonijelo općoj toleranciji i razumijevanju među našim narodima.

 Zajednica Hrvata Beograda želi, također, u okviru svoje osnovne djelatnosti, snimiti serijal dokumentarnih filmova o znamenitim Hrvatima koji su rođeni, živjeli ili stvarali na teritoriju Srbije, a neki su neopravdano minorizirani i gurnuti u zaborav. Serijal bismo počeli filmom o velikom stvaraocu, književniku, pjesniku, povjesničaru, putopiscu, skladatelju, i prije svega župniku Petrovaradina i Tekija, Iliji Okrugiću-Sremcu. Scenarij je napisala prof. Jasna Melvinger. Planiramo da uslijede filmovi o Stanislavu Prepreku, Tinu Ujeviću, banu Josipu Jelačiću, Antunu Gustavu Matošu, Josipu Pančiću i Gustavu Krklecu.

Vjerujem da bi filmovi, kada bi bili emitirani u obrazovnim i znanstvenim emisijama na RTSu, HRT-u i RTV-u, bili jako dobro primljeni od šireg gledateljstva. Ove ćemo godine sigurno organizirati retrospektivu još jednog značajnog hrvatskog sineasta, kao i reprizirati Film festivala u Orašju. 

Na koje ste i kakve probleme nailazili u radu i kako ste ih rješavali?

Nažalost, moram reći kako je izostala bilo kakva pomoć i potpora od strane relevantnih institucija, kako iz Hrvatske tako i iz Srbije. Plaćanje troškova rješavamo uz pomoć sponzora, kojima se obraćamo s gotovim projektima. Povoljna je okolnost ta da u članstvu imamo veliki broj stručnih ljudi, svih profila. 

Što činite kako bi se oko vaše udruge okupili i okupljali Hrvati koji žive u Beogradu, kojih sudeći po popisu iz 2002. nije malo?

Da bi se Hrvati u Beogradu, ali i bilo gdje, što prisnije i čvršće povezali u dobro organiziranu zajednicu, koja će štititi i zastupati interes svih, trebaju imati svoj klub, tj. prostor gdje mogu slobodno dolaziti, družiti se, razgovarati, dobiti sve informacije za mnoga pitanja koja ih tište, itd. Također, što češće treba organizirati priredbe i druženja koja opet okupljaju mnoge aktualne, a i potencijalne članove. Za sada postižemo zadovoljavajuće rezultate na ovom drugom planu, dok akutni problem prostora pokušavamo riješiti aktivnim zauzimanjem nekoliko naših članova.

Među Hrvatima koji žive i rade u Beogradu (12 .500 deklariranih po posljednjem popisu, a sigurno ih toliko ima i u grupaciji od 25.000 koji su se izjasnili kao Jugoslaveni) ima mnogo viđenih, poštovanih i cijenjenih stvaralaca i intelektualaca. Nemali broj njih visoko su pozicionirani kao političari u strukturama vlasti, kao profesori i znanstvenici na beogradskom sveučilištu, kao vrhunski liječnici u zdravstvenim ustanovama, vrsni i popularni dramski umjetnici i stvaraoci… Možemo slobodno reći kako je u Beogradu (i Zemunu) koncentriran veći dio inteligencije cjelokupne hrvatske manjine u Srbiji. Želja i namjera ZHB »Tin Ujević« je mobilizirati i okupiti što veći broj tih intelektualaca te da svi skupa izborimo što bolji status i položaj Hrvata na ovim prostorima. To bi, nesumnjivo, i neposredno pomoglo ugledu naše domicilne države.

M. K.