Arhiv tekstova

9. travnja 1926.

 

Prigodom gostovanja u Subotici, sarajevsko pjevačko društvo Gajret je osim nekoliko koncerata s kompletnim zborom od 100 članova, posjetilo grob istaknutog subotičkog svećenika, rodoljuba i kulturnog djelatnika Paje Kujundžića.

 

10. travnja 1946.

 

Utemeljeno je Hrvatsko kulturno društvo u Subotici. Među najatraktivinije dijelove ovog društva spadao je i Književni odjel, koji je koncem godine oformio uredništvo. To je uredništvo početkom sljedeće godine pripremilo i objavilo prvi svezak književnog časopisa Njiva. Pojavio se poslije novogodišnjih blagdana, siječnja 1947. Urednici: Matija Poljaković i Balint Vujkov.

 

10. travnja 2002.

 

Ravnatelji subotičke tvrtke Birografika i zagrebačke Radin, potpisali su ugovor o osnutku nove tvrtke pod nazivom Rotografika. Nova tvrtka je prva u Srbiji uvela višebojni rototisak visoke kvalitete. 

 

11. travnja 1786.

 

Kraljevsko namjesništvo Ugarske prihvatilo je prijedlog subotičkih vlasti o gradnji novog zdanja gimnazije. Zbog previsokih troškova i malog broja đaka, grad je zatražio ukidanje Gramatikalne škole. Prijedlog je odbijen.

 

11. travnja 1886.

 

Održana je osnivačka skupština Crvenog križa Subotice, na kojoj je za predsjednika izabran József Szigeti. Dva dana kasnije formirana su još dva upravna odbora ove organizacije, posebno muški i posebno ženski.

 

11. travnja 2006.

 

Državni tajnik za osnovno školsko obrazovanje i predškolski odgoj Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Nevio Štetić i predsjednik Udruge Lijepa naša, dr. sc. Ante Kutle, stigli su u dvodnevni posjet Subotici. S predstavnicima ovdašnje lokalne samouprave i prosvjetnim djelatnicima razgovarali su o obrazovanju i odgoju, te posjetili neke osnovne škole i dječje ustanove.

 

12. travnja 1941.

 

Tridesetak minuta poslije ponoći snažna eksplozija zatresla je grad. Dignut je u zrak most iznad podvožnjaka kod željezničkog kolodvora. U promjeru od nekoliko stotina metara popucali su zidovi zgrada, a od zračnog udara razbijena su okna na prozorima. Razoren je vodotoranj, dio Kolske radionice i spaljeno skladište nekadašnjeg Ferruma. Oko 3 sata, pred zoru, završeno je povlačenje vojske Kraljevine Jugoslavije. U 6 sati postrojbe Horthyijeva režima, bez ikakva otpora, ušle su u Suboticu. Okupacija je trajala do 10. listopada 1944. godine, kada je Subotica oslobođena.

 

12 travnja 1975.

 

Umro je Vladislav Vlado Kopunović, pisac, novinar, glavni i odgovorni urednik tjednika Hrvatska riječ. Iskonstruiranom optužbom da je ibeovac i neprijatelj zemlje, smijenjen je s čelnog mjesta u tjedniku. Kao plodan pisac surađivao je u časopisima Bunjevačko kolo, Njiva, Rukovet, Letopis Matice srpske i dr. Zastupljen je u Antologiji proze bunjevačkih Hrvata. Rođen je 2. siječnja 1917.

 

12. travnja 1983.

 

Umro je Marko Čović, književnik, publicist, kulturni i javni djelatnik. Diplomirao je slavistiku na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta. Bio je čelnik nekoliko dnevnih listova i časopisa. Neposredno uoči svršetka Drugog svjetskog rata izbjegao je u inozemstvo. Živi, radi i stvara u Italiji, kasnije u Južnoj Americi, a kraće u Zapadnoj Njemačkoj. Autor je desetak djela, među njima romana Doktor filozofije, zbirke novela Žito zove, autobiografske proze Priča o lopti i dr. Rođen je 17. prosinca 1915. godine u Subotici.

 

13. travnja 1834.

 

Umro je Pavao Sučić, biskup u Stolnom Biogradu (Székesfehérváru), potomak glasovite plemićke obitelji prvih subotičkih kapetana nakon doseljenja Hrvata Bunjevaca u ove krajeve potkraj 17. stoljeća. Pisao je propovijedi, govore i druga djela. Rođen je 11. siječnja 1768.

 

 

13. travnja 1919.

 

Rođen je Gáspár Ulmer, viši arhivist, povjesničar, znanstvenik. Od 1954. do mirovine uspješno je djelovao u Historijskom arhivu Subotice. Autor je desetak većih studija i monografije koje su djelotvorno popunile prazninu u našoj inače oskudnoj historiografiji.  Bio je počasni građanin grada Subotice. Umro je 1. siječnja 2003. 

 

13. travnja 1944.

 

Rođen je Branko Jegić, pjesnik, esejist, kritičar. Nakon gimnazije završio je teologiju na Visokoj bogoslovnoj školi 1970., ali se nije zaredio. Ostao je laik, veoma odan Crkvi. Radio je kao zaposlenik u jednoj međunarodnoj špediterskoj tvrtki. Za života je objavio pjesničku plaketu Jeka ravnice, a posthumno mu je NIU Hrvatska riječ tiskala zbirku pjesama Ja, hodočasnik. Umro je 19. ožujka 2002.

 

14. travnja 1941.

 

U poslijepodnevnim satima Vrhovni stožer mađarskih domobranskih postrojbi priopćio je kako je zaposjednuto cijelo područje između Dunava i Tise. Time je, po priopćenju, okončana vojna operacija ponovnog pripajanja ranije otrgnutih teritorija Bačke Kraljevskoj kruni Mađarske.

 

14. travnja 2006.

 

Na tribini Književni petak u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici predstavljena je produkcija subotičke novinsko-nakladničke ustanove Hrvatska riječ koja je za godinu dana objavila 15 knjiga, postavši tako najzapaženiji promoter knjiga u hrvatskoj dijaspori u svijetu.

 

 

15. travnja 1780.

 

Umro je Mirko Emerik Pavić, pjesnik, prozaik, enciklopedist. Napisao je tridesetak djela na ikavici i latinskom jeziku. Između ostalog autor je i više rasprava o povijesti Bunjevaca. Od 1754. do 1780. izdavao je Ilirski kalendar. Rođen je 5. siječnja 1716.

 

15. travnja 1941.

 

U ranim jutarnjim satima u Suboticu je stigao specijalni policijski odred od 200 pripadnika, a poslije podne su ulicama špartali odredi mađarske žandarmerije, poznati po svojim crnim perjanicama na šeširima. Mađarska državna željeznica preuzela je subotički kolodovor.

 

15. travnja 1999.

 

Točno u 22,01 sati Subotica je bombardirana projektilima zrakoplovnih snaga Sjevernoatlanskog pakta (NATO). Nakon prve dvije, u 22,05 začule su se još dvije detonacije. Ukupno četiri ispaljene rakete pogodile su i srušile jednu kuću u Ulici Ibolye Ferenci u Malom Radanovcu. Žrtava nije bilo.