Arhiv tekstova

Kako riješiti problem(e) izbjeglih i raseljenih, kojim se na prostoru bivše SFRJ još ne zna točan broj? To je bila tema međunarodne konferencije održane prošlog tjedna u Beogradu na kojoj su sudjelovali ministri vanjskih poslova Srbije, BIH, Hrvatske i Crne Gore. Za utvrđivanje broja onih koji su bili prinuđeni napustiti svoje domove i načina kako im pomoći, neophodna je intenzivnija regionalna suradnja, zaključeno je na ovom skupu. 

U usvojenom dokumentu koji su pripremili Visoki komesarijat za izbjeglice i Europska Unija zatražena je, osim navedenog, i depolitizacija cijelog procesa, kao i  podaci koliko je izbjeglica veoma ugroženo. 

Srbijanski šef diplomacije Vuk Jeremić naveo je kako je Srbija u prvih pet zemalja na  svijetu, kada su u pitanju problemi s izbjeglicama, navodeći da oni ne smiju ni na koji način biti diskriminirani. 

»Posljednje desetljeće 20. stoljeća je razdoblje kojeg će se malo tko sjećati po dobrom s naših prostora. Iza nas su teške godine stradanja, pepeo i gorčina. Vjerujem da imamo različita gledanja na uzroke te tragedije, mogu pretpostaviti da su nam po tom pitanju uvjerenja prilično čvrsta, ali našli smo se da učinimo iskren napor kako bismo olakšali život i vratili dostojanstvo unesrećenim ljudima. Oni ne smiju biti taoci političkih razlika«, istaknuo je Jeremić i naveo podatke UNHCR-a po kojima je u Srbiji registrirano 86.000 izbjeglica. Prema navodima crnogorskog ministra vanjskih poslova Milana Roćena u toj je državi broj izbjeglih mnogo manji, oko 16.000,  uglavnom iz Bosne i Hercegovine i s Kosova.

»Hrvatska je ustanovila sustav koji omogućava povratak svih izbjeglih i prognanih koji to žele«, izjavio je u Beogradu hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. On je naglasio i kako »probleme izbjeglih i prognanih treba rješavati na human način i bez politizacije«. Jandroković je rekao kako je Hrvatska veoma ozbiljno pristupila obvezama preuzetim prihvaćanjem Sarajevske deklaracije, a prije svega kada je riječ o obnovi porušenih kuća. »U Hrvatskoj je obnovljeno 146.000 porušenih i uništenih stambenih objekata, a za obnovu uništenih naselja do sada je utrošeno 5,3 milijardi eura«, naveo je on. 

Šef hrvatske diplomacije, također, smatra kako pravi način rješavanja izbjegličkih problema podrazumijeva točno utvrđivanje broja izbjeglih i prognanih, kako bi se osigurao neophodan novac i pokrenuli projekti. Jandroković je dodao kako je do danas u Hrvatskoj reintegrirano oko 120.000 izbjeglih i prognanih i naveo da pred osobama s ovakvim statusom stoji izbor – ili povratak, ili lokalna integracija. »Ispunjavanje svih mjerila u rješavanju problema izbjeglih i prognanih u samom je vrhu prioriteta hrvatske vlade«, naglasio je on i dodao, kako je Hrvatska riješila problem i konverzije mirovina svih koji su svoj radni staž ostvarili u toj zemlji, a potom izbjegli u Srbiju. 

Bosanski ministar Sven Alkalaj naveo je kako je tu državu tijekom rata napustilo 2,2 milijuna ljudi, kao i da je trenutačno više od pola milijuna u izbjeglištvu izvan BiH. »Krajnje je vrijeme da se gotovo desetljeće i pol nakon završetka krvavog rata svima onima koji to nisu uspjeli ostvariti, pruži mogućnost da se vrate u mjesto svog ranijeg prebivališta ili da se odluče na druga rješenja. Prije svega, za puno integriranje u zajednice gdje sada žive«, smatra Alkalaj.

Svi nazočni šefovi diplomacija složili su se kako je krajnje vrijeme za rješavanje problema izbjeglica i raseljenih te da »napredak svake zemlje pojedinačno treba biti poticajan za sve, a ne inspiracija za podmetanje klipova u kotače svojim susjedima«.

B. Oprijan Ilić