Arhiv tekstova

Pretjerani utjecaj politike na rad javnih komunalnih poduzeća i 20 posto viška zaposlenih u njima, glavni su problemi komunalnog sektora u Subotici, generalni je zaključak sudionika tribine Agora, održane u subotu. Prema riječima jednog od uvodničara, profesora Ekonomskog fakulteta u Subotici i pomoćnika gradonačelnika zaduženog za racionalizaciju gradske uprave dr. Nebojše Gvozdenovića, samo na višak zaposlenih godišnje se utroši oko 300 milijuna dinara, a prostora za uštede ima za još oko 100 milijuna dinara, što je ukupno 400 milijuna dinara koji se bespotrebno godišnje »pojedu«.

»U javnim komunalnim poduzećima zaposlen je jedan broj ljudi koji tamo nije dospio na osnovi svoje stručnosti, nego uz pomoć stranačkih ili rodbinskih veza«, smatra Gvozdenović. »Problem su možda i relativno visoke cijene komunalnih usluga u Subotici, međutim treba pogledati što se dešavalo u gradovima u kojima su cijene niže. Kod nas, recimo, Subotička toplana i Subotica-plin daju dobre usluge grijanja, a kada bi cijene bile niže nužno bi bila niža i kvaliteta grijanja. Gledajući generalno, Subotica ima dobar komunalni sustav, službu koja vodi računa o komunalnoj sferi i funkcionira bolje nego u nekim drugim gradovima.«

Pomoćnik gradonačelnika zadužen za infrastrukturu Jasmin Šečić kaže kako, i pokraj problema, subotička javna komunalna poduzeća ne rade s gubitkom, te da funkcioniraju na tržišnoj osnovi i bez gradskih subvencija.

»Iskustvo susjednih zemalja govori nam kako je za funkcioniranje komunalnih poduzeća najbolji princip holdinga, dakle sustav kojeg vodi zajednička uprava i koji obavlja zajednički poslove koji se zajednički mogu obavljati«, kaže Jasmin Šečić. On također smatra kako broj zaposlenika u komunalnim poduzećima treba smanjiti. »Neophodno je i da država stvori zakonski okvir za djelovanje ovog sektora, a to je prije svega donošenje Zakona o komunalnim djelatnostima, koji bi privatnom sektoru omogućio da na valjan način stupi u komunalni sektor, kao i novi Zakon o koncesijama, te da se na državnoj razini usklade cijene komunalnih usluga, jer sada imamo situaciju da su neke cijene različite i do 100 ili 200 posto«, kaže Šečić. 

Da je neefikasnost javnih komunalnih poduzeća problem na razini države potvrdio je, kao treći uvodničar, i pomoćnik ministra za životni okoliš i prostorno planiranje Dušan Vasiljević, koji smatra da je neefikasnost rezultat aranžmana između lokalnih samouprava i javnih komunalnih poduzeća.

»Javna komunalna poduzeća su u velikoj mjeri politički kontrolirana i njihov je rad uvjetovan političkim interesima«, tvrdi Vasiljević. »Problem je i što se efikasnost poduzeća ne može uspoređivati, jer nema konkurencije, niti ima relevantnih pokazatelja. Nitko ne može reći da je neki direktor komunalnog poduzeća dobar, ili loš, što je dobro za njih, ali oni ne ovise o građanima, nego o političkim strankama.«

Za razliku od situacije u Subotici, veliki broj javnih komunalnih poduzeća u Srbiji posluje s gubitkom, prvo zato što su loše organizirana, a drugo zato što cijene nisu tržišne, smatra on.

Ostali sudionici u raspravi također su tvrdili kako pružanje komunalnih usluga građanima može biti puno bolje, a mnogima smeta to što poduzeća slabo komuniciraju s građanima (Blaško Temunović), što se kreće u megalomanske projekte koji se desetljećima ne ostvaruju (Marko Marjanušić), što se krivica za loš sustav svaljuje na zaposlenike (Milenko Smiljanić), što se iz političkih razloga umnožavaju komunalna poduzeća (Đorđe Dragojlović).

Nova tribina Agore bit će održana u subotu, 10. travnja, a tema je: (Ne)zaposlenost.

 Z. Perušić