Arhiv tekstova

2. travnja 1723.

 

Plemstvo obitelji Petra Alage proglašeno je i u Bačkoj županiji. Plemićku povelju i grbovnicu stekla je 15. srpnja 1722. Njeni su potomci živjeli ili žive u Baji, Kaćmaru, Lemešu, Segedinu, Subotici, Zagrebu i dr.  

 

2. travnja 1974.

 

Poslije 77 godina ukinut je tramvajski promet u Subotici. U 17 sati i 40 minuta zadnji se put začuo stari, dobro znani zvuk tramvajskog zvona. Više od 10 tisuća Subotičana oprostilo od svog najstarijeg prometala na kojem se putovalo od Somborske kapije ili Šandora (Aleksandrova) do središta grada i otuda do Palića – i nazad. Prvi tramvaj u Subotici pušten je u promet 7. rujna 1897.

 

3. travnja 1768.

 

Na prostoru Agine bare, danas područja s istočne strane Mjesne zajednice Kertvaroš, započelo je sustavno pošumljavanje Subotičko-horgoške pješčare u cilju zaštite grada i njegovih žitelja od štetnog djelovanja eolske erozije, odnosno pijeska vijavca i razornih udara njegovih oštrih kristalnih čestica.  

 

4. travnja 1953.

 

Rođen je Dragomir Vujković, boksač, zaslužni sportaš Jugoslavije. Tijekom petnaestogodišnje karijere branio je boje »Spartaka«, banjalučke Slavije i beogradskog Partizana. Šest je puta osvajao titulu prvaka države, tri puta bio je prvak na Mediteranskim igrama, pet puta na Balkanskim igrama, u dva navrata osvojio je srebrnu kolajnu na svjetskim prvenstvima u boksu, u Havani 1974. i u Beogradu 1978.

 

4. travnja 1971.

 

U središtu grada, sred malog novootvorenog trga na križanju ulica Vladimira Nazora i Borisa Kidriča, otkrivena je spomen-bista Ambrozija Boze Šarčevića, agilnog javnog djelatnika, spisatelja, prevoditelja, leksikografa, bliskog suradnika biskupa Ivana Antunovića, preporoditelja bunjevačkih i šokačkih Hrvata. Bistu je izradio glasoviti hrvatski kipar Ivan Meštrović na traženje pjesnika, publicista i novinara Jose Šokčića. 

 

 

5. travnja 1956.

 

U subotičkoj općini ukinute su otkupne stanice koje su više od jednog desetljeća bile sinonim prinudnog otkupa poljoprivrednih proizvoda od ovdašnjih seljaka.

 

5. travnja 1960.

 

Umrla je Ibolya Ferenci, prvakinja Drame na mađarskom jeziku subotičkog Narodnog kazališta. Tijekom svoje glumačke karijere ostvarila je pedesetak značajnih uloga u djelima mađarskih, hrvatskih, srpskih i inozemnih dramskih autora. Rođena je 1915. godine.

 

5. travnja 1996.

 

Na Filološkom fakultetu u Novom Sadu otvorena je Katedra za hungarologiju, čiji je čelnik dr. Sava Babić, književnik, esejist, kritičar, vrsni prevoditelj s mađarskog jezika. Tom prigodom prikazana je njegova knjiga Mađarska civilizacija. Dr. Sava Babić rođen je na Paliću 27. veljače 1933. godine.

 

6. travnja 1527.

 

Austrijski car Ferdinand Habsburški uputio je pismo Jovanu Nenadu Crnom koji se samoproglasio carem. U pismu mu jamči da će ubuduće teritorij kojim vlada biti pod carskom, odnosno bečkom zaštitom.

 

6. travnja 1941.

 

Dvadeset i četiri divizije njemačkog Wermachta, prema zapovijedi Adolfa Hitlera, iznenada i bez objave rata napada Kraljevinu Jugoslaviju. Dio borbenog zrakoplovstva prelijeće preko zračnog prostora Subotice bombardirajući ciljeve na cijelom teritoriju zemlje, a mjestimice i subotičku okolicu. Gradom su zavladali neizvjesnost, strijepnja, strah…

 

7. travnja 1790.

 

Bačka županija je pozvala Gradsko vijeće Subotice da sve spise u svezi s premjerom zemljišta, pravednijim oporezivanjem, popisom življa i dr. otpremi u županijsko sjedište, kako bi se tamo kao glavni razlog raskola između vladara i nacije uništili, odnosno spalili. Izvršavanjem ove zapovijedi nanesena je golema šteta povijesti, znanosti i kulturi Subotice i cijele regije koja je uljudbeno na nju bila upućena.

 

7. travnja 1922.

 

U Suboticu je doputovala Međunarodna komisija za konačno razgraničenje s Mađarskom kod Kelebije. Komisiju čine vojni eksperti Engleske, Francuske, Italije, Japana, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, te Mađarske.

 

7. travnja 1944.

 

Gradskoj upravi u Subotici proslijeđena je naredba mađarske vlade o formiranju posebnog logora za Židove radi temeljitog »čišćenja« zemlje. »Židove treba sprovesti u logore, njihove stanove zaključati, radnje zapečatiti, a novac i dragocjenosti uzeti na čuvanje.« Ne zadugo je kod Stare carinarnice, u blizini teretnog kolodvora, ustrojen je židovski  geto.

8. travnja 1861.

 

Gradsko vijeće je usvojilo pravilnik o gradnji, u kojem se među ostalim navodi: »Osim poštivanja prava graditelja, cilj ovih pravila je gradnja, te posvećivanje pune pozornosti sigurnosti rada te skladu stare i nove gradnje, vanjske ljepote i otklanjanje elementarne pogibelji …«

 

 

8. travnja 1941.

 

Objavljeno je prvo neslužbeno izvješće o bombardiranju Subotice 6. travnja. Prvo se zbilo u 13 sati i 30 minuta kada je grad nadlijetalo osam lovaca-bombardera i bacalo zapaljive bombe i granate. Drugo je uslijedilo u 14,15 kada je osam lovaca tipa Messerschmitt mitraljiralo grad. Poginule su tri osobe, a ranjeno ih je šest.

 

9. travnja 1759.

 

Subotička franjevačka rezidencija nakon 36 godina proglašena je Kanonski utemeljenim samostanom. Za prvog gvardijana samostana naimenovan je otac Daniel Zavodski, učitelj, kasnije profesor na Gramatikalnoj školi (Gimnaziji), koju su od utemeljenja 1747. vodili franjevci. 

 

9. travnja 1954.

 

Reorganizirano je subotičko Narodno kazalište – Népszínház. Broj uposlenika je s 229 sveden na 151. U teatru od tada djeluju Hrvatska drama, Mađarska drama, Orkestar i zbor, administrativno i tehničko osoblje.

 

9. travnja 1999.

 

Umro je Károly Brindza, novinar, publicist, spisatelj, pripadnik naprednog radničkog pokreta, sudionik NOP-a, neko vrijeme jedan od urednika dnevnika Magyar Szó, potom tjednika Dolgozók. Napisao je i objavio desetak knjiga pretežito monografsko-povijesnog karaktera.