Arhiv tekstova

Potpredsjednica Vlade AP Vojvodine i pokrajinska tajnica za informacije Ana Tomanova-Makanova održala je prošloga petka radni sastanak s predsjednicima nacionalnih vijeća nacionalnih zajednica u Vojvodini i direktorima informativnih kuća čiji su osnivači nacionalna vijeća. Razmatrani su kriteriji za osiguravanje dijela sredstava iz proračuna AP Vojvodine za izdavanje novina koje izlaze na hrvatskom, mađarskom, makedonskom, romskom, rumunjskom, rusinskom, slovačkom i ukrajinskom jeziku te bunjevačkom govoru. Nova odluka o dotacijama predstavlja realizaciju odredbe iz Zakona o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine prema kojoj Pokrajinsko tajništvo za informacije ima obvezu osigurati dio sredstava za rad ovih javnih glasila. 

»U ovom sastavu ovo je treći radni sastanak koji se odnosi na definiranje kriterija za financiranje«, u uvodu je kazala Ana Tomanova-Makanova. »Cilj Vlade Vojvodine je da se zna što se sufinancira u ovim medijima iz pokrajinskog proračuna, jer to su sredstva svih naših građana. Tim sredstvima mi imamo obvezu, a i hoćemo postići da svi naši građani, bez obzira na nacionalnu pripadnost i materinji jezik, imaju dostojan, aktualan i suvremen pisani medij na svim našim jezicima u Vojvodini. Do sada smo sufinancirali izdanja pisanih medija bez jasno definiranih kriterija, po naslijeđenoj praksi i dinamici isplate dotacija za ove listove, uz trud da se ta suma poveća, bar u skladu s inflacijom. S obzirom su doneseni i novi propisi kojima su, između ostalog, propisani uvjeti za kontrolu gdje se troše proračunska sredstva, mi smo u obvezi propisati kriterije i obavljati kontrolu trošenja tih proračunskih sredstava.«

Model po kome bi se izdvajale mjesečne dotacije za 21 list obrazložio je pomoćnik pokrajinske tajnice za informacije Kalman Kuntić. Na izradu takvog modela utjecali su ciljevi koji se žele postići, a to je osigurati stečena prava nacionalnih zajednica u sferi javnog informiranja, stabilnost u ovim medijima, kroz financiranje i očuvanje radnih mjesta u njima i uvažavanje prosječne cijene koštanja listova.

 

NEKE STVARI MORAT ĆE SE MIJENJATI

 

Direktor NIU »Hrvatska riječ« Ivan Karan kaže kako su primjedbe na radnu verziju materijala uglavnom bile usvojene od strane Pokrajinskog tajništva i da će materijal biti upućen nacionalnim manjinskim vijećima koja bi trebala dati svoje mišljenje o tome. 

»Pokrajina će i dalje snositi dio troškova financiranja ovih listova«, kaže Ivan Karan. »Ujednačavanje je u tome što se za listove određene periodike određuju sredstva po broju uposlenih, te će za tjednike biti financirano 25 radnih mjesta s prosječnom plaćom na razini prosječne plaće Srbije, a u taj dio ulaze i stalno uposleni, uposleni na određeno vrijeme i honorani suradnici. Po jedno radno mjesto bit će financirano za urednike listova za djecu i za mladež, a stvar je ustanove hoće li to raditi jedna stalno uposlena osoba ili honorarni suradnici, jer pokrajina ne ulazi u rashodovnu stranu. Dakle, po ovom prvom dijelu naša će ustanova biti izjednačena s ostalim tjednicima, što do sada nije bio slučaj. Drugi dio se odnosi na troškove tiskanja i distribucije listova. Za sve manjinske listove bit će određen isti kriterij. Bit će financiran najveći dio troškova tiskanja s tim da će cijena lista biti uprosječena i s obzirom da je to sada oko 50 dinara, mi ćemo morati neke stvari u našem tjedniku promijeniti, jer je sada naš list tehnički najbolji, ali je i najskuplji. Moraju se neke stvari mijenjati, da se recimo smanji težina papira, da se smanji broj stranica i da jedan dio stranica bude tiskan u crno-bijeloj tehnici, umjesto u boji, a da se pritom previše ne utječe na to da se izgubi kvaliteta samog tiska. Vidjet ćemo kako će to biti moguće. Drugo, dopuštena remitenda je 25 posto, s tim da tu ulaze i poklonjeni primjerci. Osim dnevnog lista Magyar Szó, koji neće morati remitendu dijeliti, svi ostali tjednici, mjesečnici, remitendu trebaju dijeliti besplatno a ne bacati u stari papir i moram reći da je Hrvatska riječ to prva uvela još početkom prošle godine. Nadam se i da ćemo uspjeti i povećati prodaju našeg lista, jer će se ovi ugovori obnavljati svake godine i postoji mogućnost da se povećava tiraža.  Pokrajinsko tajništvo će snositi i sve troškove distribucije, s tim da svi manjinski mediji to moraju odraditi tako da to bude jeftinije i najviše bi nam odgovaralo da se list tiska u Novom Sadu, jer bi nam tako i troškovi distribucije bili nešto manji nego što je to sada u Subotici. Upravo sada raspisujemo tender i nadam se da će za dva mejseca taj posao biti okončan i tamo negdje u lipnju ili srpnju bi Hrvatska riječ trebala izlaziti u nekom novom obliku.« 

 

RTV REDAKCIJA BILA U INTERESU ZAJEDNICE

 

Izvršni odbor Hrvatskog nacionalnog vijeća prije izvjesnog vremena usvojio je izvješće o poslovanju NIU Hrvatska riječ za 2008. godinu, a član Izvršnog odbora zadužen za informiranje Mato Groznica uputio je pohvale za postignuto, premda je poslovna godina završena s iskazanim gubitkom. Direktor Ivan Karan kaže kako je do toga došlo zbog povećanih troškova tiskanja i financiranja TV redakcije.

»Iz 2008. NIU Hrvatska riječ je prenijela 3.200.000 dinara, što je ostvareno uštedama, povratom PDV-a od milijun dinara, novcem koji je dvama aneksima ugovora dobiven pred novu godinu i povećanom prodajom knjiga i novina, ali koji ne ulaze kao prihodovna stavka u 2009. godinu«, objašnjava Karan. »Temeljem odluke Upravnog odbora i strategije informiranja hrvatske manjinske zajednice, formirali smo RTV redakciju koja je pravila televizijske emisije za YU EKO televiziju i radijsku emisiju za Radio Sombor, a bio je plan i da se ove emisije reemitiraju na prostoru Srijema i Banata, no nismo imali dovoljno sredstava za tako nešto. Ovo je sve bilo odrađeno u interesu hrvatske manjinske zajednice s obzirom na to da informiranje na hrvatskom jeziku u Vojvodini nije bilo razvijeno, a emisija koja je išla na javnom servisu nije obavljala svoju svrhu kako je trebala. To su bile reprize, kulturna dešavanja uglavnom iz Subotice u produkciji Cromedije i emisije o turizmu, što nije zadovoljavalo potrebe informiranja hrvatske zajednice. Trajanje naše redakcije je bilo ograničeno i tako je to i rečeno i pokrajinskoj tajnici za informacije, dok se ne formira uredništvo na hrvatskom jeziku na RT Vojvodine. Ono je formirano u ožujku i mi smo našu RTV redakciju ugasili. Ova je produkcija koštala oko milijun dinara. Bio je plan da nam HNV da 600.000 dinara, međutim, zbog problema u priljevu sredstava oni to nisu bili u mogućnosti uraditi. Imali smo i dogovorene donacije, jednu smo u manjem iznosu dobili, a drugu je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini izlobirao ali je ona, na žalost, došla poslije nove godine. Mi smo tako imali 400.000 dinara donacije za to. Poslije Božića smo dobili obavještenje od Pokrajinskog tajništva da nam se za prosinac smanjuju sredstva u iznosu od oko 600.000 dinara i mi smo se našli u situaciji da smo morali faktički potrošiti dio prenesenih sredstava iz 2008. godine. Dakle, imali smo povećane troškove tiskanja od 1.500.000 dinara i pokraj naših mjera štednje morali smo trošiti, osim sredstava koja su dana za 2009. godinu, i dio sredstava koja su prenesena. Hrvatska riječ je uvijek bila likvidna i sve smo obveze prema uposlenicima ispunili iako su plaće bile nešto niže zbog mjera štednje. Nikome nismo dužni niti jednog dinara, a u ovu godinu smo ušli s prenesenim sredstvima u iznosu od 1.500.000 dinara.«

Karan dodaje i kako je NIU Hrvatska riječ zajedno s HNV-om bila iznimno aktivna u procesu formiranja uredništva na hrvatskom jeziku na RTV, čiji je član postao i uposlenik koji je radio i uređivao televizijske emisije u Hrvatskoj riječi. 

J. D.