Arhiv tekstova

Najnoviji, deveti svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji izlazi od 2004. u izdanju Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, predstavljen je prošlog petka, 19. ožujka, u Velikoj dvorani Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu.

O tom kapitalnom kulturnom pothvatu podunavskih Hrvata govorili su njegovi protagonisti, glavni urednik dr. Slaven Bačić i izvršni urednik Tomislav Žigmanov, a uime Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža dr. Mladen Klemenčić i dr. Slaven Ravlić.

 

O cjelokupnom projektu

 

Dr. Mladen Klemenčić je govorio o cjelokupnom projektu Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, kao intelektualnom djelu trajne vrijednosti: »Koncepcija Leksikona spaja tipična obilježja nacionalnih leksikona s nekim specifičnostima koje proizlaze iz prirode predmeta i nauma njegovih autora. Uključen je sadržaj ‘pokriven’ naslovom, ali i teme koje su komplementarne ili isprepletene s tim. Tako Leksikon obuhvaća i događaje, institucije i osobe koje nisu primarno vezane za podunavske Hrvate, ali su imale znatan utjecaj na njih. Takav pristup je omogućio sagledavanje nekih specifičnih nacionalnih problematika u široj perspektivi iz koje se one mogu bolje razumjeti. U uvjetima oskudnih institucionalnih, organizacijskih, suradničkih i materijalnih resursa, pokretači leksikona odlučili su da on izlazi u manjim svescima«, rekao je dr. Klemenčić i podsjetio kako je 1. svezak, koji je obuhvatio slovo A s ukupno 78 članaka, koje je napisalo 23 autora, imao samo 59 stranica, ali su u njemu uspostavljena osnovna rješenja i struktura koja su se u sljedećim svescima sve dosljednije primjenjivala, kao što su: hijerarhijska struktura obrade pojmovničkih natuknica s velikim makropedijskim pregledima općih i temeljnih jedinica, te standardnim i manjim leksikonskim člancima; relativno precizno zadana struktura članaka; autorski značaj članaka naznačen inicijalom imena i prezimenom autora, navođenje osnovne literature, uz neke članke i izvora, a kod biografskih članaka i djela; minimalna zastupljenost ilustracija, uglavnom fotografija i karata. 

 

Napredak u radu

 

»U sljedećih 7 svezaka – od kojih prva tri manja obrađuju slovo B, a najveći 6. svezak sa 104 stranice slovo D – očit je napredak i u povećanju broja suradnika i u leksikografskoj kvaliteti«, završio je svoje izlaganje dr. Klemenčić, dok je dr. Slaven Ravlić težište svog predstavljanja stavio na najnoviji svezak Leksikona. »Ovaj 9. svezak čini vrhunac dosadašnjeg rada, a možda i nešto više od toga. Prije svega on je daleko veći i ambiciozniji. Obuhvaća slovo H, 179 članaka na 230 stranica. Znatno je porastao broj suradnika (54), a promijenila se i njihova profesionalna i teritorijalna struktura; uz Suboticu glavni suradnički centar je postao Zagreb, a suradnici dolaze, osim iz Subotice i Vojvodine, i iz drugih gradova Hrvatske i Mađarske. Iako su članci autorski, znatno je ujednačeniji njihov leksikografski stil i struktura, pa su neke razlike više povezane s osobitošću natuknica nego li s autorskom slobodom«, ocijenio je najnoviji svezak dr. Ravlić te spomenuo kako je središnji članak, a sigurno i jedan od najvećih u cijelom leksikonu, članak »Hrvati, koji zauzima 34 stranice knjige. Njegova je ocjena da je Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca pionirski rad, kako zbog važnosti problematike, tako još više zbog onoga što je i kako postignuto – mala grupa kulturnih entuzijasta bez znatnijeg leksikografskog iskustva i institucionalne potpore realizira veliki kulturni pothvat. »Kao leksikografski profesionalac koji uživa privilegij rada u velikoj instituciji s izvrsnim profesionalcima doista sam zadivljen. Svjestan sam da su institucije važne, zapravo presudne, ali pokazuje se da ljudska volja, htijenje da se nešto učini, može biti toliko moćna snaga da postupno nadoknadi nedostatke i rezultira respektabilnom institucijom. Jer, s ovim devetim sveskom Leksikon podunavskih Hrvata, vjerujem, postaje njihovom nacionalnom institucijom, ili čvrstom jezgrom institucije koja Leksikon objavljuje, što još više obvezuje njegove urednike i suradnike. Neke neujednačenosti ponajprije su rezultat poštovanja autorskih razlika, a ne koncepcijske nedosljednosti i nekonzistentnosti projekta. Na kraju krajeva, kad bi i toga bilo, mala je to cijena za ono što je vojvođanska i hrvatska kultura ovim leksikonom dobila«, zaključio je dr. Ravlić.

 

Posljedice u zrcalu

 

Glavni urednik Leksikona dr. Slaven Bačić kratko se »prošetao«  poviješću svih dosadašnjih izdanja, dok je izvršni urednik Tomislav Žigmanov ustvrdio kako se važnost Leksikona za znanstveni život vojvođanskih Hrvata zrcali kroz posljedice, bilo izravne bilo neizravne, koje on proizvodi. »Njegovom se realizacijom umanjuje jedan broj nedostataka – od onih da se počela drukčije profilirati društvena struktura Hrvata u Vojvodini, i to u dijelu koji se odnosi na znanost, preko osnaživanja autorecepcije i autoreprezentacije, do povećanja interesa za hrvatsku zajednicu iz Vojvodine, kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj. Njegova je važnost i u činjenici da postupno dobivamo cjelovitu i objektivnu sliku o nama, koja će na koncu biti, u odnosu na postojeću, ne samo proširena nego i produbljena. Nadalje, radom na leksikonu čvršće i postojanije se oformljuju znanstvene aktivnosti unutar naše zajednice, a tako bivamo stalniji subjekti i objekti u znanstvenom životu, kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj. I na koncu, ali ne i na posljednjem mjestu: putem rada na Leksikonu pridonosimo razvoju i samorazumijevanju unutar zajednice sa svim pratećim benefitima, te činimo  pomake i na planu izgradnje (samo)poštovanja«, rekao je Žigmanov, uz zaključak kako je to iz perspektive Hrvatske možda premalo, no za vojvođanske Hrvate, s obzirom na uvjete rada i mjesto djelovanja, i previše. 

Zlatko Žužić