Arhiv tekstova

23. ožujka 1963.

 

Rođena je Jasminka Dulić, sociologinja. Nakon diplome stečene na Odjelu za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na temu »Religioznost, socijalna alijenacija i vrijednosne orijentacije – Analiza odnosa na uzorku učenika srednjih škola u Subotici«. Najprije predaje u subotičkim srednjim školama, zatim je koordinatorica obrazovnih i istraživačkih projekata pri Centru za ženske studije, potom je u NIU »Hrvatska riječ« vršila dužnost ravnateljice, a sada je odgovorna urednica istoimenog tjednika. 

 

24. ožujka 1999.

 

U večernjim satima, nešto prije 20 sati, počeli su udari zrakoplovnih snaga NATO pakta na ciljeve u SR Jugoslaviji. Predsjednik Savezne vlade Momir Bulatović proglasio je ratno stanje. Na izvanrednoj sjednici Izvršnog odbora Skupštine općine Subotica ustrojen je Krizni stožer. Prve sirene oglasile su se u Subotici u 20:25. Gradske ulice i trgovi začas su opustjeli, prozori zamračeni, svjetla pogašena.  

 

26. ožujka 1744.

 

Izaslanstvo katoličke općine Subotičkog vojnog šanca: Stipan Vojnić, Ilija Bukvić i Grgo Križanović u Beču je sklopilo ugovor s Kraljevskom komorom o razvojačenju šanca, koji je tada u sklopu Potiske vojne krajine. Poslužio je kao temelj za buduću Povelju kojom je Subotica stekla status slobodne, povlaštene kraljevsko-komorske varoši Szent-Mária (Sveta Marija), prije zvane Szabadka, odnosno Subotica.

 

26. ožujka 1967.

 

U Zagrebu je umro Ervin Sinkó, književnik, publicist, sveučilišni profesor, akademik. Srednju školu uči u Subotici, sudionik je revolucije u Pešti 1918./19., emigrant u Austriji, Švicarskoj i SSSR-u. Godine 1939. vraća se u Jugoslaviju, sudionik je NOB-a. Objavio je više vrijednih djela u gotovo svim književnim vrstama. Rođen je 5. listopada 1898.

 

27. ožujka 1928.

 

U Subotici, gdje mu je otac bio predavač na Pravnom fakultetu, rođen je i u njoj proveo dobar dio djetinjstva književnik i mislilac Radomir Konstantinović. U literaturi južnoslavenskih naroda novoga vremena ostvario je osobit tip romana. Njegova studija »Filozofija palanke« vivisekcija je malograđanštine i tradicionalizma.  

 

27. ožujka 1998.

 

U HKC-u »Bunjevačko kolo« svoju je praizvedbu doživjela monodrama »Ilija Troskot i njegova dica« subotičkog književnika Josipa Klarskog (1927.-1997.). Djelo je scenski uprizorio dramski odjel u režijskoj postavci Josipa Bajića.

 

28. ožujka 1957.

 

Narodni odbor Subotičkog sreza uputio je brzojav sućuti Narodnoj skupštini Francuske u povodu smrti njenog počasnog predsjednika Eduarda Heriotta, političara i državnika, zbog njegovih zasluga prilikom pregovora na Mirovnoj konferenciji u Parizu, nakon završetka Prvog svjetskog rata. Herriot je 26. svibnja 1933. godine proglašen počasnim građaninom Subotice.

28. ožujka 1977.

 

Ludaško jezero dobilo je status močvare od međunarodnog značaja, kao lokacija na kojoj se gnijezde i borave rijetke vrste ptica, te kao ornitološke postaje većeg broja ptica selica. 

 

29. ožujka 1965.

 

Ovih dana, nakon svog 70. rođendana, u Veneciji, gdje se nalazio na proputovanju, iznenada je preminuo svjetski poznati američki violinist hrvatskog podrijetla Zlatko Baloković, počasni građanin Subotice.

 

30. ožujka 1820.

 

U Subotici je rođen Ambrozije Boza Šarčević, bliski suradnik i sljedbenik biskupa Ivana Antunovića, pročelnika preporodnog pokreta bunjevačkih i šokačkih Hrvata. Završio je studij filozofije i prava, radio je kao stenograf u Zemaljskom saboru Ugarske. Govorio je i pisao na više jezika, a među ostalim bio je novinar, pisac, leksikograf, autor dva rječnika, prevoditelj, profesor, sudac, županijski odvjetnik, gradski arhivar. Šarčević spada među najmarkantnije intelektualne figure, ne samo svoga vremena. Umro je 29. studenoga 1899. 

 

30. ožujka 1919.

 

Ivan Vojnić Tunić preuzeo je upravu nad dotadašnjom Višom državnom gimnazijom i preoblikovao je u Bunjevačku gimnaziju. Budući da je imala malo đaka, osobno promiče ideju o srednjoškolskoj nastavi među ovdašnjim južnoslavenskim življem. Uz Vojnića, gimnazijsku nastavu vode: Blaško Mesaroš, paroh Marko Protić, Toša Iskruljev i drugi. 

 

31. ožujka 1785.

 

Zbirni podaci općeg popisa življa kazuju kako je slobodni kraljevski grad Maria Theresiopolois (Subotica) imao oko 20.000 stanovnika, a prema vjeroispovijesti najviše je bilo katolika – 17.229.

 

31. ožujka 1931.

 

Subotica je prema popisu obavljenom prethodne godine imala 100.071 stanovnika, ili 48.714 muškaraca i 51.357 žena. Živjeli su u 24.714 kućanstava, ili u 18.777 kuća i 321 većem stambenom zdanju, te na 9004 ratarska ili i stočarska gospodarstva (od kojih se na 4052 odgajala stoka).

 

1. travnja 1503.

 

Krstaški konvent (Sabor) priopćio je kralju Ladislavu II. da je Imre Török, sa ženom i djecom, uveden u posjed Zabatha (Subotice), Madaraša, Tavankuta i Verušića u Čongradskoj županiji. Do tada su ta mjesta bila u posjedu Jánosa Corvina.

 

1. travnja 1925.

 

Pokrenut je časopis »Književni sever«. Uređivao ga je spisatelj Milivoje V. Knežević, profesor subotičke gimnazije. Za deset godina, koliko je izlazio u Subotici, podigao je više vrsnih pisaca, kulturnih djelatnika i intelektualaca, i među bunjevačkim Hrvatima. 

 

2. travnja 1840.

 

Rođen je Teodor Boško Vujić, poduzetnik i mecena, suradnik Bunjevačkih i šokačkih novina, Nevena, Subotičkih novina, Zastave i dr. Kao nakladnik tiskao je više bunjevačkih (hrvatskih) i srpskih listova. Tragično je okončao život 29. studenoga 1899.