Arhiv tekstova Arhiv tekstova

KRONOLOGIJA OD 13. DO 23. OŽUJKA

13. ožujka 1924.
 
U Bačkoj Topoli, gdje je posljednjih godina živio, radio i stvarao, umro je slikar Stipan Kopilović. U naslijeđe nam je ostavio nevelik, ali znakovit opus, čije osnovne značajke svjedoče o izrazitom kolorističkom daru ekspresionističke provenijencije. Rođen je 24. ožujka 1887. u Bajmoku.
 
14. ožujka 1864.
 
U nazočnosti goleme mase svijeta, kod tzv. Segedinske kapije počeli su zemljani radovi na izgradnji budućeg kolodvora i pruge. 
 
14. ožujka 1894.
 
Rođen je Josip Andrić, književnik, publicist, glazbenik, etnomuzikolog i skladatelj, autor prve bunjevačke opere Dužijanca, koja je svoju praizvedbu doživjela na sceni subotičkog Narodnog kazališta 1953. Umro je 7. prosinca 1967.
 
14. ožujka 1959.
 
Rođena je Viktorija Aladžić, r. Vujković-Lamić, doktorica arhitektonskih znanosti, spisateljica, agilna javna djelatnica. Objavila je niz zapaženih studija, monografija iz područja arhitekture, te tri knjige lirski nadahnutih kratkih priča.
 
15. ožujka 1973.
 
U Zagrebu je umro književnik Matija Poljaković, dramatik i romanopisac. Stručna kritika veli: »Kao nastavljač tradicije hrvatskog pučkog kazališta ostvario je dramski opus osebujnog obilježja. Međutim, autorovo zanimanje nadilazi lokalne okvire i u obliku komedije, satire, pa i groteske govori o općeljudskim problemima manirom pronicljiva promatrača zbivanja, likova i karaktera iz malograđanske sredine. Rođen je 23. studenoga 1909. u Subotici.  
 
16. ožujka 1912.
 
U Bajmoku je rođena glasovita kiparica Ana Bešlić. Nakon studija u Beogradu, Zagrebu, Grazu i Beču, poslijediplomski studij okončala je u majstorskoj radionici Tome Rosandića. S prvim poratnim umjetničkim naraštajem kipara otvorila je nove putove i prostore suvremenim, modernim idejnim rješenjima, te je ostvarila značajan utjecaj na razvoj kiparstva u zemlji. Umrla je prije dvije godine.
 
16. ožujka 1958.
 
Umro je Ljudevit Lajčo Budanović, rezidencijalni biskup Subotičke biskupije, sakupljač bunjevačkih narodnih pjesama, književnik, kulturni djelatnik, vrsni organizator crkvene uprave, graditelj novih crkava i općenito crkvenog života u nas. Rođen je 27. ožujka 1873. u Bajmoku.
 
18. ožujka 1923.
 
Na parlamentarnim izborima za Skupštinu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Beogradu izabrani su: mons. Blaško Rajić i dr. Franjo Sudarević (Bunjevačko-šokačka stranka); dr. Jovan Radonić i Marko Jurić (Narodna stranka), te dr. Milan Sekulić (Socijaldemokratska partija).
 
19. ožujka 1870.
 
Pokrenute su »Bunjevačke i šokačke novine«. Nakladnik i odgovorni urednik bio je biskup Ivan Antunović. Zadnji broj tiskan je 12. prosinca 1872. Od trećeg broja novine dobivaju podlistak Bunjevačku i šokačku vilu, koja od 2. siječnja 1873. postaje samostalno glasilo. Prvo ga uređuje također Ivan Antunović, a od 1875. do gašenja 18. rujna 1876. Blaž Modrošić.
 
19. ožujka 1948.
 
Poslije višednevne rasprave Okružni narodni sud u Subotici izrekao je oštre kazne (višegodišnje robije) grupi na čelu sa svećenikom Ivanom Kujundžićem zbog navodne protunarodne, neprijateljske i proustaške djelatnosti. Istodobno je započeto suđenje grupi nastavnice Marije Mare Čović, koja je također prema sličnim optužbama osuđena na višegodišnju robiju.
 
20. ožujka 1862.
 
Potaknuto brzim porastom pučanstva Subotice Gradsko vijeće je zatražilo od poglavara franjevačkog reda da uz postojećih pet, osigura još nekoliko dušobrižnika, kateheta koji bi pastoralnu službu obavljali na dalmatinskom (hrvatskom) jeziku.
 
20. ožujka 1920.
 
Ministarstvo unutrašnjih djela u Beogradu potvrdilo je izbor subotičke gradske uprave. Čine je podnačelnik dr. Josip Prćić, glavni odvjetnik dr. Mirko Ivković Ivandekić, savjetnik Bogdan Dimitrijević i drugi. Za gradonačelnika je nešto ranije postavljen dr. Stipan Matijević.
 
21. ožujka 1895.
 
Rođen je Zlatko Baloković, glasoviti američki violinist hrvatskog podrijetla. Između dvaju svjetskih ratova nastupao je na glazbenim scenama diljem svih pet kontinenata. Počasnim građaninom Subotice proglašen je 4. prosinca 1946. godine prigodom prvog svog gostovanja u našem gradu. Koncertna dvorana u subotičkoj glazbenoj školi jedno je vrijeme nosila ime ovoga umjetnika.
 
21. ožujka 1902.
 
Iznenada je umro Ago Mamužić, pravnik, glavni odvjetnik Gradskog poglavarstva, spisatelj, novinar, narodni djelatnik, pokretač i utemeljitelj više društava i novina. Jedan je od osnivača Pučke kasine 1878. Bio je i izdavač novina Bácskai ellenőr (Bački revizor). Rođen je 27. travnja 1844.
 
22. ožujka 1953.
 
Predsjednik Republike Josip Broz Tito, posredstvom svoga izaslanika, narodnog heroja, pukovnika JA Dragana Stanića, kumovao je u Đurđinu devetom djetetu Grge Poljakovića, u Žedniku devetoj prinovi Šandora Vojnića, a u Donjem Gradu, također, djetetu Ivana Lulića.
 
22. ožujka 2002.
 
U Stonu kod Dubrovnika umro je istaknuti subotički književnik, kritičar, povjesničar književnosti i antologičar Geza Kikić. Tvorac je dvaju najznačajnijih djela - Antologija poezije bunjevačkih Hrvata i Antologija proze bunjevačkih Hrvata. Zbog sudjelovanja u pokretu hrvatskog proljeća rasturen mu je slog Zbornik preporodnog pokreta biskupa Ivana Antunovića, dok su rukopisi antologije drame i eseja bunjevačkih Hrvata – zagubljeni! Rođen je u Subotici 15. rujna 1925.
 
23. ožujka 1999.
 
U večernjim satima (oko 21 h) predsjednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije Momir Bulatović priopćio je odluku Vlade o proglašenju stanja neposredne ratne opasnosti. Odluka je trenutačno stupila na snagu. Prije toga je Narodna skupština odbila jednoglasno prihvatiti strane vojne postrojbe na bilo kojem dijelu Jugoslavije.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika