Arhiv tekstova

Pali na ispitu

 

Žalosna je činjenica da su Hrvati u Srbiji među pet nacionalno-manjinskih zajednica koje nisu uspjele napraviti svoj birački popis, dok je to uspjelo uraditi čak 15 nacionalno-manjinskih zajednica. Uspjelo je to: Albancima, Aškalijama, Bošnjacima, Bugarima, Bunjevcima, Česima, Egipćanima, Grcima, Mađarima, Nijemcima, Romima, Rumunjima, Rusinima, Slovacima i Ukrajincima, dok uvjete za neposredne izbore, osim Hrvata, nisu ostvarili samo Makedonci, Slovenci i Vlasi. 

Logično je zapitati se - kako je to većini manjina uspjelo, a Hrvatima nije? Pri tome su se sva nacionalna vijeća nalazila u istim uvjetima, što će reći da nisu dobila dodatna sredstva od države za provođenje kampanje, a i činjenica da država i nije vodila neku značajniju kampanju također se odnosi na sve. Dakle, taj argument u objašnjavanju »zašto nismo uspjeli« teško može proći. 

Postoji i faktor 90-ih, odnosno rat koji je vođen na teritoriju Hrvatske a koji je u velikoj mjeri pogodio i Hrvate u Srbiji, prije svega u pograničnom području u Podunavlju i Srijemu, a o čemu piše naš dopisnik u ovome broju. Međutim, Albanci i Bošnjaci su također uspjeli napraviti popis, a ratna zbivanja su nesumnjivo ostavila traga i u njihovim nacionalnim zajednicama.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, koje je trebalo uraditi ovaj posao, izrazio je žaljenje »što nismo pokazali bolju organiziranost«. Ostalo je nejasno kome je ovo upućeno, budući da je upravo HNV ta institucija od koje se očekivalo da će organizirati ovaj upis, a ono je uspjelo »organizirati« prikupljanje tek 1000 potpisa. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini se izgleda bolje organizirao i prikupio preko 9000 potpisanih zahtjeva. 

Bilo kako bilo, činjenica je da je sadašnje vodstvo HNV-a palo na ovom ispitu i da će krajem svibnja ili početkom lipnja biti održani izbori za novi saziv nacionalnog vijeća elektorskim putem, o čemu ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić objavljuje odluku ovoga tjedna. A zatim počinje druga faza izbornog procesa, kada će oni koji imaju poseban popis moći kandidirati izborne liste, dok će u hrvatskoj zajednici početi prikupljanje potpisa za elektore, o čijoj brojnosti ovisi tko će skrbiti o kulturnoj autonomiji Hrvata u Srbiji. Nadamo se da će biti učinkovitiji od sadašnjeg sastava što, imajući u vidu njegova dostignuća, i neće biti naročito teško.

J. D.