Arhiv tekstova

Najozbiljniji problemi s kojima se ekonomija u Srbiji suočava su nelikvidno i prezaduženo gospodarstvo i spora realizacija mjera protiv krize. Gospodarstvu je neophodno više novčanih poticaja, kreditni aranžmani za poduzeća moraju biti povoljniji i na dugi rok, a država u to mora usmjeriti dio svojih deviznih rezervi.

Ovo je, među ostalim, poručeno s velikog Biznis foruma na Kopaoniku, gdje su svoja viđenja situacije i mogućnosti izlaska iz recesije ovoga tjedna razmijenili predstavnici Vlade Srbije i poduzetnici.

Zaključak foruma je i da su mjere koje je Vlada predvidjela za ublažavanje posljedica recesije i pomoć gospodarstvu dobre, ali nedovoljne. Ujedno treba biti spreman na dugotrajan izlazak iz problema, jer, kako se čulo na skupu, danas u gospodarskoj ponudi imamo 100 dobrih programa, ima i novca i lokacija za njih, ali prvi rezultati toga osjetit će se tek za 6-7 godina. 

U predviđanjima je oprezan i premijer Mirko Cvetković: »Građani Srbije neće osjetiti da je kriza prošla ukoliko ove godine ne uspijemo ostvariti veći gospodarski rast od 2 posto, koliko je planirano. Da bismo ubrzano išli naprijed, potrebno je da imamo od 5 do 6 posto rasta godišnje u kontinuitetu. Najveći problem s kojim se suočavamo je visoka stopa nezaposlenosti i to će biti kritična točka ove godine«, rekao je premijer. 

Gospodarstvenici i Vlada jedinstveni su u stavu kako je dosadašnji model rasta prevladan, a da novi podrazumijeva povećanje izvoza i agresivnije ulaganje u infrastrukturu. No, kako je primijetio jedan od sudionika skupa, predsjednik kompanije »PSP Farman« Branislav Grujić, takvi opći savjeti su kao savjeti liječnika – bavite se svako jutro gimnastikom i manje jedite, bit će vam bolje. »To su teorijske stvari, a da bi se neka proizvodnja organizirala, potrebno je 5 do 10 godina da bi to počelo davati efekte«, kaže Grujić.

Vlada će do kraja ove godine imati nekoliko strateških ciljeva: povećanje zaposlenosti i tražnje, stabilnost tečaja dinara, rast produktivnosti, borba protiv korupcije i kriminala.

»Ohrabrujući je podatak kako je izvoz u prva dva mjeseca ove godine porastao za 31 posto. Međutim, negativni signali su manji proračunski priljev od planiranog u istom razdoblju i to za 8,3 milijarde dinara. Domaća tražnja i dalje pada«, istaknuo je premijer Cvetković. On je najavio i investicijska ulaganja države i javnih poduzeća od preko 160 milijardi dinara u ovoj godini, kao i fiskalni stimulans od četiri milijarde dinara, kao potporu stanogradnji i kupovini novih stanova. Dodao je i kako će Vlada raditi i na poticanju izvozne tražnje kroz financijsku potporu za realizaciju izvoznih poslova, a bit će pružana i institucionalna podrška za osvajanje novih tržišta. 

Odgovor na pitanje – što Srbija treba uraditi kako bi se različiti interesi poklopili, pokušao je dati ekonomist Svjetske banke Dušan Vujović. 

»Srbija treba biti aktivnija u regiji, treba osigurati dovoljnu razinu suglasnosti u regiji da bi postala regionalni lider, kao što to i želi«, rekao je Vujović. »Treba nekada prijeći preko nekih stvari koje nam se se ne sviđaju i koje nisu optimalne, da bi se postao lider. Biti lider dopušta mogućnost pristupa većem tržištu i to je jedan od faktora koje investitori gledaju. Ako se nešto može raditi u Beogradu i da se time pokriva cijeli Blakan, to je jako bitno.« 

Srbija je u siječnju 2010. najviše robe izvezla u Italiju, Njemačku i Bosnu i Hercegovinu, a najviše se uvozilo iz Rusije, ali i iz Njemačke i Italije. Veleposlanici koji su bili na forumu kažu kako su zainteresirani za ulaganja u našu zemlju, a iz Njemačke su stigle i konkretnije najave za ulaganja u automobilsku i tekstilnu industriju i razvoj infrastrukturnih projekata. 

Z. P.