Arhiv tekstova

U Osijeku je od 5. do 7. ožujka održan 17. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane uz sudjelovanje 140 izlagača iz čitave Hrvatske te susjednih zemalja – Mađarske, Slovenije i Srbije, pa i drugih zemalja koje su ovdje imale svoju mehanizaciju. 

Trodnevno sajmovanje održano je na Pampasu, na više od 2 tisuće četvornih metara zatvorenog i više od 4 otvorenog prostora, gdje grad ima namjeru graditi i dodatne sadržaje, budući da Osijek ima tradiciju održavanja sajmova dulju od dva stoljeća, a želi je nastaviti razvijati posebice od kada je metropola Slavonije i Baranje i poticati dalji razvitak gospodarstva s naglaskom na poljoprivredu i proizvodnju hrane.

 

Mjesto susreta novih tehnologija

 

Istaknuli su to u pozdravnim govorima i gradonačelnik Krešimir Bubalo i župan Vladimir Šišljagić i osvrnuli se na aktualni društveno-politički trenutak u kojemu je slavonski seljak na cesti gdje traži ono što mu pripada, umjesto da se priprema za predstojeću sjetvu. Nevolja poljoprivrednika dotaknuo se i visoki gost, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, bivši predsjednik Stjepan Mesić, dodavši kako Hrvatskoj nedostaje strategija dugoročnog razvoja poljoprivrede i sela.

Govorila je i direktorica Sajma Ines Teskera, pohvalivši se velikim zanimanjem izlagača za proljetni Osječki sajam, i željom Grada i Županije da svima udovolje, jer sajmovi su oduvijek mjesta susreta novih tehnologija i sklapanja novih poslova, te težnje proizvođača da se pozicioniraju, brendiraju svoje proizvode i konstantnom kvalitetom dođu do novih kupaca. Pitali smo – zašto nema štandova poznatih tvrtki iz Subotice? Gospođa Ines Teskera je odgovorila kako je tek nedavno imenovana direktoricom Sajma, pa je dosta kasno kontaktirala Gospodarsku komoru u Novom Sadu, te je vjerojatno bilo kratko vrijeme da organiziraju tvrtke, ali su obećali da će doći već na SALORI u travnju, na Osijek-Expo u svibnju i na tradicionalni Jesenski sajam u rujnu.

 

Najnovije selekcije sjemenara

 

Proljetna je sjetva na pragu, pa nas je zanimalo što naši poznati proizvođači sjemenske robe nude poljoprivrednicima. Ravnatelj Poljoprivrednog instituta u Osijeku Zvonimir Zdunić rekao je kako su oni proizvođači kvalitetnog sjemena već dulje od jednoga stoljeća i, osim što zadovoljavaju potrebe naših proizvođača, puno toga izvoze diljem Europe, Ruske Federacije, Turske – sve do Bliskog istoka. »I našim susjedima možemo ponuditi naše najnovije selekcije, djelo naših znanstvenika, a to je doista kvaliteta na svjetskoj razini. Kako se radi o Vojvodini, a oni već poznaju naše selekcije, vjerujem da njih najviše zanimaju naši hibridi iz Fao grupa 600 i 700, mada ne treba zanemariti niti naše hibride iz grupe 500, a kada je riječ o soji, preporučam Zoru i Podravku i, mada Vojvođani imaju kvalitetne hibride suncokreta, nudim novi hibrid Luku i stari, ali dokazani Apolo. Ako baš inzistirate na tipovima kukuruza, onda su to svakako OSSK 713, OSSK 602 i 617, ali preporučam i novi hibrid OSSK 515 i naš već poznati 552«, rekao nam je ravnatelj Zdunić.

Još jedan hrvatski proizvođač sjemenske robe također je poznat vojvođanskim poljoprivrednicima - BC Institut iz Zagreba, a njihov predstavnik za četiri slavonske županije Goran Pocrnić hvalio je svoje adute za predstojeću sjetvu. »Naši susjedi znaju za naša 52 hibrida kukuruza koji postižu vrhunske prinose i odličnu kvalitetu, a tu su još i kukuruz šećerac i kokičar, nudimo lucernu i djetelinsko-travne smjese, stočarima nudimo stočni grašak a imamo i jare kulture, sjemenski ječam i sjemensku zob. Preporučam naše hibride Pajdaš ili BC 394, zatim novost na tržištu – BC 418 i BC 678 i još tri nova hibrida u priznavanju, a priznate su nam i tri nove sorte pšenice. Imamo predstavništvo u Somboru i prisutni smo s našom sjemenskom robom diljem Vojvodine i diljem Srbije. Konkurencija jest oštra, ali naša se roba traži i mi nemamo toliko problema s plasmanom, ali, nažalost, imamo problema s naplatom. Ovoga proljeća ulazimo u nov i kvalitetniji posao, ne samo da ćemo nuditi tamo našu robu, već je tamo i proizvoditi, što će nam još šire otvoriti vrata za veću i kvalitetniju suradnju«, rekao je Pocrnić.

 

Kvalitetna vina

 

I naravno, kakav bi to sajam bio kada ne bi bilo dobre kapljice, pa vam preporučujem kvalitetna đakovačka vina koja se diljem Slavonije piju dulje od 2 tisuće godina, a proizvode se na pitomim brežuljcima okolo Trnave i Mandićevca, gdje uspijevaju i čuvena biskupijska vina, zvana misnim vinima. Kušali smo odličnu, dapače, prekrasnu suhu, vrhunsku graševinu, divne svijetle zeleno-žute boje, prepoznatljivog mirisa i fantastičnog okusa, koji će se rado sljubiti s većinom jela koja blagujemo u ovoj našoj regiji. Moramo još dodati, đakovačka su vina nagrađivana na prvoj Hrvatskoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu 1864. godine, zatim u Parizu 1867. i Beču 1873. godine, pa sve do današnjih ocjenjivanja u Zagrebu, Splitu, Ljubljani, Orahovici i Trnavi. I kako nam je rekla lijepa hostesa Jelena Červenjak iz Osijeka, ovom je halom protutnjalo dvadesetak tisuća posjetitelja, a na štandu se zadržala i kušala vino barem jedna četvrtina, dakle oko 5 tisuća posjetitelja.

Slavko  Žebić