Arhiv tekstova

U Zagrebu je 3. ožujka u Hrvatskoj matici iseljenika predstavljen netom objavljeni Matičin godišnjak »Hrvatski iseljenički zbornik 2010.«, koji u tiskanoj verziji donosi obilje zanimljivosti iz 30 zemalja svijeta kroz 38 autorskih priloga raspoređenih na 392 stranice, kao i u svojoj elektroničkoj inačici (www.matis.hr/zbornik). Priloge za ovaj, 55. po redu iseljenički zbornik (prvi broj je izašao daleke 1955. godine) pisali su mahom mlađi stručnjaci te renomirani znanstvenici s područja hrvatskih migracija, čija su promišljanja na tragu oblikovanja modernog hrvatskog identiteta koji će sve dijelove hrvatskog nacionalnog korpusa, iseljene, autohtone i Hrvate u matičnoj zemlji kulturno integrirati, kako bi se očuvale i promicale njegove posebnosti u europskom i svjetskom kontekstu. 

U ime nakladnika Hrvatske matice iseljenika predstavljanje Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2010. otvorila je ravnateljica te ustanove Katarina Fuček, a o Zborniku su još govorili socijalna antropologinja, doktorantica Sveučilišta u Beču Ljubica Zorica-Matin, prof. Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povjesničar dr. sc. Željko Holjevac, te urednica prof. Vesna Kukavica.

 

Tko smo zapravo mi?

 

Ravnateljica Katarina Fuček u uvodu je podsjetila kako je prošlo već 18 godina od uspostave neovisnosti Republike Hrvatske te da je ta činjenica rezultat zajedničkih napora hrvatskog iseljeništva i Hrvata u domovini. »Sada smo na pragu ulaska u Europsku Uniju, institucije koja će uspješno povezivati naš raseljeni narod s matičnom državom na novim osnovama. Stoga je u aktualnim procesima globalizacije jako bitno očuvanje vlastitog identiteta na koji su, između ostalog, snažno utjecale i migracije, jer je iseljavanje iz Hrvatske nezaobilazni dio našeg civilizacijskog i kulturnog naslijeđa još od 15. stoljeća«, rekla je ravnateljica Fuček citirajući Ljubomira Antića koji, pišući o hrvatskom identitetu u Zborniku, postavlja vječito otvoreno pitanje: »Tko smo zapravo mi? Je li naš identitet ono što sami mislimo o sebi, ili ono što drugi misle o nama?«. 

Ljubica Zorica-Matin također je govorila o hrvatskom identitetu interpretirajući svoj članak u Zborniku »Identitetske značajke naše mladeži u Linzu« u kojem je sociološki obradila mlade hrvatskog podrijetla iz Gornje Austrije, kao najbrojnije skupine stranaca u toj pokrajini.    

Dr. sc. Željko Holjevac u svom je predstavljanju najnovijeg Matičinog godišnjaka »prošetao« Zbornikom i ukratko predstavio sve tekstove objavljene u njemu, dok je urednica Vesna Kukavica ustvrdila kako Zbornik sa sažecima na engleskom i španjolskom jeziku nudi osam tematskih cjelina (»Znaci vremena«, »Baština«, »Mostovi«, »Kroatistički obzori«, »Povjesnica«, »Duhovnost«, »Znanost« i »Nove knjige«) i uvid u fenomenologiju i bogatstvo hrvatskog iseljeništva od Aljaske do Urugvaja, Perua, Argentine i Čilea, naših iseljeničkih zajednica iz Australije i Novog Zelanda, europskih zemalja te pripadnika autohtonih hrvatskih manjina koje su, političkom voljom svjetskih moćnika, umjetnom granicom odvojeni od matičnog prostora s kojim čine stoljetnu jedinstvenu i neprekidnu cjelinu. »Zahvaljujem još jednom svim suradnicima, autorima koji su svojim radovima utkali sebe u ‚Hrvatski iseljenički zbornik 2010.‘ i molim ih da to čine i ubuduće«, zaključila je svoje predstavljanje Zbornika Vesna Kukavica.    

 

Hrvatska nacionalna manjina u Srbiji

 

Hrvatska nacionalna manjina u Srbiji zastupljena je u Zborniku kroz tematsku cjelinu »Kroatistički obzori«, u kojoj dr. Sanja Vulić piše o perspektivi nakladništva hrvatskih manjina, tvrdeći kako o nakladništvu hrvatskih manjina na srednjoeuropskom prostoru i mediteranskom području nije moguće govoriti općenito, jer se uvjeti razlikuju od države do države. »Kada je primjerice riječ o Srbiji, nedvojbeno je pri književnoj produkciji olakšavajući čimbenik lingvistička srodnost suvremenog hrvatskog standardnog jezika i srpskog standardnog jezika. Ta sličnost omogućuje da književno nadareni pojedinac koji pripada hrvatskoj manjini u Srbiji, premda nikada u školi nije učio hrvatski standardni jezik, nakon što uloži određeni svjesni trud počne pisati svoja djela na hrvatskom standardnom jeziku«, piše dr. Vulić i napominje kako toj činjenici valja zahvaliti dojmljivo velik broj književnih i ostalih djela koja se u Bačkoj, a u manjoj mjeri i u Srijemu, pišu na hrvatskom standardnom jeziku, te u nastavku teksta navodi djelatnost NIU »Hrvatska riječ« sa sjedištem u Subotici, kao i ostalih nakladnika u Srbiji. U istoj tematskoj cjelini objavljen je i rad urednika nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ« Milovana Mikovića pod nazivom »Subotički književni odjeci«.

Program predstavljanja Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2010. vodila je prof. Ljerka Galić, dok je u glazbenom dijelu nastupila mezzosopranistica Dragana Ištvančić uz klavirsku pratnju Tonija Koteka.

Zlatko Žužić