Arhiv tekstova

Europska komisija je u travnju 2009. godine usvojila novu strategiju za mlade pod nazivom »Mladi – ulaganje i osnaživanje« u kojoj se predviđa kako će broj mladih u Europskoj Uniji do 2050. godine opasti za čitavih 15 posto. Republika Srbija se također suočava sa stalnim opadanjem broja mladih u općoj populaciji. 

Pitanja koja su značajna za mlade regulirana su kroz više zakona, a postoje i određena područja od značaja za mlade koja nisu regulirana postojećim propisima. Formiranjem Ministarstva omladine i sporta započinje razvoj institucionalnog okvira za politiku prema mladima na nacionalnoj i lokalnoj razini. 

 

PRIPREMA ZAKONA

 

Kroz konzultacijski proces u kome je sudjelovalo preko 16.000 mladih, pripremljena je Nacionalna strategija za mlade koju je Vlada usvojila u svibnju 2008. godine, kao i Akcijski plan za njeno provođenje, usvojen u siječnju prošle godine. Prije osnivanja Ministarstva omladine i sporta postojalo je 5 lokalnih ureda za mlade, da bi se brojka povećala na 103 do kraja 2009. godine. Započeti su važni programi u području politike prema mladima, koja bi trebala biti uređena dgovarajućim propisima.

U skladu s Akcijskim planom za provođenje Nacionalne strategije za mlade za razdoblje od 2009. do 2014. godine, ministarstvo je započelo izradu zakona o mladima. Cilj zakona je poboljšavanje položaja mladih i osiguranje prava, prostora, prilike i poticaja za rast i razvoj vlastitih potencijala, kao i aktivno sudjelovanje mladih u društvu. Budući da su mladi najpozvaniji pitati se o sadržajima i rješenjima zakona koji treba biti u funkciji njihove dobrobiti, u svakoj od faza izrade zakona obavlja se širok konzultacijski proces.

 

 

PREPUŠTENI SAMIMA SEBI

 

Sombor je u utorak, 2. ožujka, u ime Ministarstva omladine i sporta posjetila Ksenija Vojnić Tunić, regionalna koordinatorica Ureda za mlade iz Subotice, te je govorila o pripremama ovog zakona. Sastanku u svečanoj dvorani zgrade Županije nazočili su predstavnici udruga i institucija mladih, predstavnici srednjih škola, školski pedagozi i predstavnici Nacionalne službe za zapošljavanje.

U raspravi, mladi su iznijeli svoje probleme, prijedloge i pitanja. Učenici srednjih škola bili su jedinstveni u tvrdnji kako nemaju dovoljnu komunikaciju i razumijevanje profesora u ostvarivanju njihovih ideja i projekata, a nerijetko su i sami razjedinjeni. Utvrđeno je kako veliki problem predstavlja podvojenost između svijeta profesora i svijeta učenika i kako se jasno vidi needuciranost, neprofesionalnost i netrasparentnost kada je riječ o pitanjima mladih. Mišljenja su kako je to naslijeđeno stanje koje polako postaje normalno. Također, govorilo se o učeničkim parlamentima, te potrebi jasnog definiranja njihova pravnog statusa. Učenički bi parlamenti po iznesenim prijedlozima trebali biti što bolje povezani i osnaženi. Tu opet dolazi do već spomenutog problema – nezainteresiranosti profesora, dok su mladi otvoreni prema savjetima neke stručnije i profesionalnije osobe, no za sada su prepušteni samima sebi.

Izneseni su i prijedlozi o učeničkim proračunima koji znaju jako dobro funkcionirati. Primjer za to je Poljoprivredna škola u Somboru, gdje su učenici sami osmislili proračun u koji svakoga mjeseca izdvajaju skromnu količinu novca kojim pomažu učenicima slabijeg materijalnog stanja.  

Govorilo se i o mnogim drugim problemima koji tište mlade, a na koncu nazočni su popunili upitnike čiji je cilj prikupljanje mišljenja mladih o pitanjima koja se trebaju naći u zakonu, a koja nisu obuhvaćena u razmatranim materijalima.

Z. Gorjanac