Arhiv tekstova

Na ovogodišnjem 16. po redu Međunarodnom salonu knjiga održanom od 4. do 9. ožujka na Novosadskom sajmu, zabilježeno je oko 12.000 posjetitelja, prodano više od 5000 naslova, gostovao je čuveni ruski književnik Vladimir Vojnovič, pjesnikinja Radmila Lazić je dobila nagradu »Laza Kostić«, za izdavački pothvat istu je nagradu primio »Službeni glasnik« za izdanje 20 knjiga »Biografije srpskih pisaca« Radovana Popovića, a publici su na manifestaciji »Dani Laze Kostića« predstavljeni svi laureati prestižnih književnih nagrada u Srbiji: Vitalove, Ninove, nagrade »Stevan Sremac«, Andrićeve i dr. Na Salonu knjiga Banatski je kulturni centar organizirao Prvi europski facebook pjesnički festival, a za njegovanje kulture pisane riječi među mlađom populacijom, u okviru Festivala knjige za djecu, pobrinula se novosadska knjižara »Mala velika knjiga«. 

Svojim su se izdanjima na štandu izdavačke djelatnosti na jezicima nacionalnih manjina Pokrajinskog tajništva za kulturu predstavili i NIU  »Hrvatska riječ« u subotu 6. ožujka i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u utorak 9. ožujka. 

 

Hrvatska riječ

 

Urednik nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ« Milovan Miković istaknuo je kako je od rujna 2005. godine do danas  tiskano 35 naslova knjiga i to u ediciji poezije: djela Vojislava Sekelja, Jasne Melvinger, Antuna Kovača, u ediciji romana: djela Lazara Merkovića, Zvonka Sarića, Dražena Prćića, u ediciji dramskog teksta objavljene su drame Ilije Okrugića Srijemca i Matije Poljakovića, u ediciji znanosti: »Akademik« Ante Sekulića i »Vitezovi hrvatskog jezika u Bačkoj« prof. dr. Sanje Vulić. 

Središnji dio subotnjeg predstavljanja bile su dvije knjige - spomenuta knjiga docentice Sanje Vulić i »Na dvoru pašinog Tune« Antuna Kovača. 

»Knjiga Sanje Vulić nastala je nakon više od deset godina znanstvenog bavljenja Hrvatima, hrvatskim jezikom i hrvatskim govorima od strane autorice, za koju smatram kako je, uz akademika Sekulića, najbolji poznavatelj hrvatskog govora i hrvatskog jezika u ovom podneblju«, rekao je Milovan Miković. »U knjizi su sabrana 22 rada, čiji su opus obje recezentice pohvalile, i koja su dobrim dijelom objavljena, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Autorica je pridonijela boljem poznavanju tradicije književnog izričaja i aktualne književne prakse u bačkim regionalnim središtima hrvatske kulture izvan matične države. Autorica je obradila knjige Dražena Prćića, Petka Vojnića Purčara, Mirka Kopunovića, Tomislava Žigmanova, Lazara Merkovića, Milovana Mikovića, naših najfrekventnijih i najproduktivnijih suvremenih autora, a iz šokačke grane Ivana Andrašića i Ružu Silađev. Knjiga Antuna Kovača pridonosi očuvanju šokačkog govora, baš onako kako to nadahnuto šokački pjeva i sam autor. Čuvajući šokačke govore njegovi govornici čuvaju i svoj idiom. Svaka od tih riječi opominje nas da je očuvamo i njegujemo kao dio realiteta koji ima svoje mjesto u cijelini hrvatskog jezika. Te riječi treba rabiti a ne samo zapisati, da bi one dalje mogle svoju nepotrošenu poetičku snagu sačuvati za naredna pokoljenja, upravo onako kako to čini Antun Kovač u svojoj zbirci.«

 

Zavod za kulturu 

vojvođanskih Hrvata

 

U srijedu, na istome mjestu, predstavljene su i tri publikacije koje je u 2009. godini objavio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. U protekloj godini, prvoj postojanja Zavoda, objavljene su tri veoma značajne knjige i to, prema riječima menadžerice u kulturi te institucije Katarine Čelinković, »knjige koje osvjetljavaju kulturu, civilizaciju i postojanje Hrvata u Vojvodini«. Radi se o popularnoj monografiji Maria Bare i Tomislava Žigmanova »Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti: osnovne činjenice«, »Godišnjak za znanstvena istraživanja« i »Zaboravljeni rječnik: govor golubinačkog kraja«, Ilije Žarkovića. O ovim djelima i njihovim autorima govorili su ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov, predsjednik HKPD-a »Tomislav« iz Golubinaca Mato Groznica, koordinatorica za manjinska pitanja Centra za razvoj civilnog društva u Zrenjaninu Snežana Ilić i direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Rusina Miroslav Keveždi.

Tomislav Žigmanov je, predstavljajući nakladničku djelatnost Zavoda, istaknuo kako se osvajajuju nova područja u kulturi ovdašnjih Hrvata koja dosad nisu bila osvojena, kao što je znanost, a s druge se strane išlo ususret potrebama, te je tiskana knjiga kakve nije bilo 80 godina. Na monografiju se posebno osvrnula Snežana Ilić govoreći o ovom djelu kao svojevrsnoj osobnoj karti Hrvata u Vojvodini. Njena ideološka neutralnost, inkluzivna narav i sama zdrelost samopromatranja hrvatske zajednice u Vojvodini, ostavila je dubok dojam na Ilićevu. 

Nakladničku djelatnost kroz promatranje »Godišnjaka za znanstvena istraživanja« posebice je pohvalio i Miroslav Keveždi, ističući kako, kada neki zavod napravi ovakav iskorak onda on postavlja novu vrstu standarda koju i ostali trebaju poštovati. O djelu Ilije Žarkovića govorio je njegov dugogodišnji prijatelj i suradnik Mato Groznica. S puno hvale propratio je ovo djelo zahvalivši Žarkoviću što je, između ostalog, pomogao da se očuva govor golubinačkog kraja i još više, da se za njega daleko čuje.

Predstavljanje nakladničke djelatnosti Zavoda ispratila je i konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Vesna Njikoš-Pečkaj, kao i veliki broj pjesnika, članova HKPD-a »Stanislav Preprek« iz Novog Sada i mnogi drugi.

Ankica Jukić-Mandić