Arhiv tekstova

»Nostalgija« – ta je riječ bila skoro refren starije ili sredovječne gospode, okupljene oko štandova hrvatskih turističkih djelatnika na ovogodišnjem Sajmu turizma u Beogradu.  No, u gužvi na tim štandovima nije manjkalo niti mladih posjetitelja. Većina je, kako vele, zaintrigirana ljepotama i uspomenama o kojima su slušali od roditelja, rodbine ili njihovih prijatelja. Zbog toga prošlogodišnje slogane s džinovskih bilborda širom Srbije poput »Hrvatska, tako lepa, tako blizu«, ili »Kad srce kaže leto… kaže Jadran«, nije bilo potrebe mijenjati. 

Bez sumnje, ove je veljače Hrvatska prezentacijom svog turizma apsolutno bila zvijezda sajma. Na hrvatskom su štandu osim Hrvatske turističke zajednice nastupili i brojni suizlagači, agencije i prijevozničke tvrtke te lokalne turističke zajednice.

 

Cijene i dalje previsoke

 

U povodu, po općoj ocjeni, reprezentativnog predstavljanja hrvatskog Jadrana i hrvatski i srbijanski mediji prenijeli su dojmove ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađana Dinkića, koji je na samom otvorenju sajma posebice pozdravio nastup Hrvatske. 

»Barem jednom godišnje idem na Jadran i osobito volim Dalmaciju, gdje sam još kao dijete ljetovao u Baškoj Vodi i na Korčuli. No, posljednjih godina više idem u Istru. Obožavam vašu hranu, a imate i vrhunske autoceste«, rekao je Dinkić.

Činjenica je, međutim, da je »cijena nostalgije« za većinu potencijalnih srbijanskih turista previsoka. Domaće agencije, naime, imaju različita iskustva kada je u pitanju tražnja za ljetovanjem u Hrvatskoj. Ipak, mnogi su suglasni da interes postoji, ali i da, u usporebi s omiljenim, dugogodišnjim destinacijama kao što su Grčka, Turska ili Egipat, Hrvatska nema šansi biti pravom konkurencijom, a razlog su prvenstveno cijene, jer su znatno više u odnosu na Grčku ili Bugarsku«, tvrdi Aleksandar Vučković iz turističke agencije »Argus«.  

U novosadskoj turističkoj agenciji »Fantast« ipak se vidi blago povećanje broja zainteresiranih za ljetovanje na »jednoj od najsunčanijih obala Sredozemlja«, a  najtraženiji su aranžmani za obitelji. Mnogi koji žele vidjeti more uz miris borova, uspoređuju ne samo prirodu sa zemljama u susjedstvu već i cijene i uslugu. Komentira se, primjerice, kako je u odnosu na ponudu u Crnoj Gori u Hrvatskoj bolja usluga – za otprilike isto novca. Što se tiče hrvatske obale, srbijanski turisti preferiraju Istru i Kvarner, gdje polupansion u predsezoni košta od 26 do 35 eura dnevno. Hrvatska je zbog slabijeg prošlogodišnjeg posjeta turista smanjila cijene, ali se to nije odrazilo i na  spuštanje cijena, odnosno profita u aranžmanima srbijanskih agencija.  

 

Optimistična 

očekivanja

 

Na beogradskom Sajmu turizma ove je godine (unatoč lanjskoj, također veoma uspješnoj promociji) prvi put predstavljena ukupna turistička ponuda Hrvatske. U osvajanje srbijanskog  tržišta, s kojeg još uvijek dolazi mali broj gostiju, krenulo se s puno optimizma, bez obzira na strahove, odnosno predrasude o (ne)sigurnosti boravka u Hrvatskoj, a uz poruke kako je upravo turizam dobar put za povezivanje ovih dviju država. To je svojom nazočnošću i govorom na sajmu potvrdio i hrvatski ministar turizma Damir Bajs, koji je pozvao turiste iz Srbije da svoj odmor provedu u Hrvatskoj, obećavajući im dobru uslugu, sigurnost i ugodne trenutke u gostoljubivom ozračju. On je ukazao na porast broja srbijanskih turista tijekom proteklih godina i naglasio, kako u Hrvatskoj ne postoje turisti prvog i drugog reda, te da svi mogu očekivati »uzvraćenu vrijednost za svoj novac« i, naravno, maksimalnu kvalitetu usluge. Bajs je naveo i  kako postoji mogućnost uvođenja zračnih linija iz Beograda prema Zagrebu i Dubrovniku, kao i drugim destinacijama, uz postojeću sezonsku zračnu vezu za Pulu. On je navijestio i eventualno povezivanje hrvatskih mjesta sa zračnom lukom u Nišu. Bajs je turistima iz Srbije poručio da su dobrodošli, a očekuje kako bi broj posjetitelja iz ovih krajeva ove godine mogao premašiti 100.000.

U Hrvatskoj je, inače, tijekom ljetne sezone 2009. boravilo skoro 11 milijuna turista i zabilježeno je 56,3 miljuna noćenja, informirao je nazočne na sajmu direktor Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić. Što se Srbije tiče, prošle je godine taj broj iznosio 88.794 tisuća srbijanskih turista i 440.738 noćenja, što je nastavak trenda porasta broja gostiju s ovog područja. Bulić ocjenjuje kako je povećani broj turista iz Srbije rezultat dobre promidžbe, a za predstojeću sezonu najavljuje i pojačanu marketinšku aktivnost  kroz kampanje u tisku i elektroničkim medijima, kao i među turističkim djelatnicima. Poslovni rezultati beogradskog sajma su i prvi potpisani ugovori o udruženom oglašavanju hrvatskih s četirima srbijanskim turističkim agencijama.

 

Najtraženiji Kvarner i Istra

 

Izazov ovogodišnje turističke sezone, za sve mediteranske zemlje koje nude ugodan »morski« odmor, svakako je ukidanje viznog režima za srpske građane prema zemljama Europe. Na sajmu je, po katalozima u koje su uvrštene hrvatske turističke destinacije, Opatija prva na ljestvici po broju zainteresiranih. Prema prikazanoj ponudi, inače, početna cijena ljetovanja na hrvatskoj obali, za osam dana, iznosi između 250 i 300 eura i obuhvaća sedam noćenja u skromnim apartmanima ili hotelima s dvije zvjezdice. Na otocima, prosječna cijena za pristojniji hotel je 500-600 eura, dok u luksuznim hotelima ona ide od 1000 eura pa naviše. Slične su cijene i u Istri. Direktor HTZ-a uvjeren je da se »barijera straha« polako razbija. Za privlačenje srbijanskih turista nuđen je i sajamski popust na ljetne aranžmane, ili, pak, all inclusive aranžmani po cijenama od tristotinjak eura za sedam dana. 

 

Bojana Oprijan Ilić