Arhiv tekstova
05.03.2010
Vijesti
Ujedinjeni narodi započeli dvotjednu raspravu o ženskim pravima
Spolna ravnopravnost je neotuđivo pravo žena i djevojaka
Ujedinjeni narodi otvorili su u ponedjeljak dvotjednu konferenciju kojom se nastavlja rad na jačanju prava žena na globalnoj razini, na kojoj sudjeluje više od 2000 predstavnica država i ženskih skupina iz 50-ak zemalja.
Sjednica Komisije za status žena, 54. po redu, u sjedištu UN-a u New Yorku također je sazvana da bi se obilježila 15. obljetnica povijesnog usvajanja Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje, kako bi se ženama osigurala jednakost i mogućnosti koje imaju muškarci. Komisija treba ocijeniti napredak napravljen u primjeni tih dokumenata od zadnjeg općeg pregleda 2005. godine, uključivo i nacionalne te regionalne revizije napretka.
Ovogodišnji sastanak komisije održava se pod motom »Jednaka prava, jednake mogućnosti: napredak za sve«. Naglasak će biti stavljen na razmjenu iskustava i dobre primjere djelovanja, kako bi se prevladale preostale prepreke i novi izazovi, uključujući i one vezane uz Milenijske ciljeve razvoja UN-a, navodi se u priopćenju UN-a povodom konferencije koja se održava do 12. ožujka.
Hrvatsku na 54. sjednici Komisije za status žena UN-a predstavljaju predstojnica Vladinog ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin i načelnica Odjela za međunarodne organizacije i ljudska prava u MVPEI-u Dubravka Šimonović.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon rekao je u poruci pripremljenoj za Međunarodni dan žena 8. ožujka, kako je Pekinška deklaracija imala »dubok i mnogostran utjecaj«.
»Ona je vodila političko odlučivanje i nadahnula nove nacionalne zakone. Ona je poslala jasnu poruku ženama i djevojkama diljem svijeta da su ravnopravnost i jednake prilike njihova neotuđiva prava«, rekao je Ban Ki-Moon i dodao da je »deklaracija i danas jednako aktualna«.
UN-a je ocijenio da je ostvaren napredak, posebno u obrazovanju žena i djevojaka, ali je on nejednak među regijama u svijetu i unutar pojedinih zemalja. »Globalni prosjek za obrazovanje skriva razlike među ženama na temelju ekonomskog statusa, nacionalnosti, dobi, invalidnosti i drugih čimbenika«, navodi UN. Glavni izazov u postizanju ravnopravnosti spolova ostaje davanje većih ovlasti ženama. UN ističe kako vlade trebaju posvetiti više pozornosti naprednim programima za smanjivanje stope smrtnosti majki, nasilja nad ženama i djevojčicama, osigurati ženama pristup dobrim radnim mjestima i omogućiti im ravnopravno sudjelovanje na visokim položajima.
Nakon uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića u Londonu
U Federaciji prosvjedi, u Republici Srpskoj zadovoljstvo
Nakon što je u ponedjeljak u Londonu uhićen ratni član Predsjedništva BiH Ejup Ganić, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je kako »Srbija pokazuje nasilnički i provokatorski odnos prema vlastima Bosne i Hercegovine«, piše Hina.
»Ovo nije samo pravna stvar, ovo je politička stvar, obavještajno-policijska stvar, ovo se nije dogodilo slučajno na bosansko-hercegovački Dan nezavisnosti – ovo je dobro smišljena namjera kojom se pokazuje nasilnički odnos Beograda prema BiH«, rekao je Komšić dodavši, da »Srbija stalno provocira vlasti BiH«.
Iz Federacije BiH stižu žestoke reakcije na uhićenje Ganića, koji je pritvoren na osnovu srbijanske tjeralice. U Republici Srpskoj izražava se zadovoljstvo takvim razvojem događaja. Bošnjački član Predsjedništva Haris Silajdžić rekao je da je uhićenje Ganića dio ratnog plana Slobodana Miloševića i ocijenio da on neće uspjeti. Najžešći u osudi bio je SDP BiH koji je pozvao na reciprocitet. Zatražili su od Tužiteljstva BiH da pokrene istrage i kaznene postupke protiv najviših političkih i vojnih dužnosnika Srbije u razdoblju od 1992. do 1995. godine.
Istodobno je predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić pozvao britanske vlasti da Ganića odmah izruče Srbiji. »On mora odgovarati za zločine nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu«, rekao je Dukić.
Interpol je na zahtjev srbijanskoga državnog odvjetništva početkom 2009. raspisao tjeralicu za Ganićem, kojega srbijansko pravosuđe tereti da je zajedno s drugim bivšim članom ratnoga vrha BiH Stjepanom Kljujićem zapovjedio da se 3. svibnja 1992. napadne kolona bivše JNA u središtu Sarajeva. U obračunu koji je uslijedio više pripadnika JNA je poginulo i ranjeno, a nekoliko desetaka ih je zarobljeno te potom razmijenjeno.
Ganić je u petak, 26. veljače, bio kratko zadržan u zračnoj luci u Londonu, ali je ubrzo i pušten. Novo zadržavanje uslijedilo je u ponedjeljak kada se namjeravao vratiti u BiH. Britanska policija sprovela ga je nadležnomu sudu koji mu je odredio pritvor do 29. ožujka, kada će se ponovno pojaviti pred sudom.
