Arhiv tekstova

»Čuvanje, njegovanje i razvijanje svoje kulture i tradicije jedno je od neotuđivih prava pripadnika nacionalnih manjina koje, u cilju unapređivanja svoje kulture i tradicije, mogu osnivati posebne kulturne, umjetničke i znanstvene ustanove, razna društva i udruge. U skladu sa svojim mogućnostima, lokalne samouprave trebaju financijski pomagati rad spomenutih ustanova i društava«, navodi se, među ostalim, u publikaciji »Vodič za bolje i kvalitetnije ostvarivanje manjinskih prava na lokalnoj razini«, što ju je prošle godine objavio Centar za regionalizam iz Novog Sada, uz stručnu i financijsku potporu Friedrich Ebert Stiftung-a.

U »Vodiču« se podsjeća kako su pripadnici pojedinih manjina prisutni na području današnje Vojvodine više stoljeća te da je posve razumljivo da je njihovo prisustvo ostavilo dubokog traga u različitim oblastima – od kulinarstva do jezika.

Sva ona kulturna dobra i vrijednosti koja su tom prilikom nastajala zaslužuju biti sačuvana, zaštićena i predstavljena javnosti. Muzeji, arhivi i institucije za zaštitu spomenika kulture, čiji je osnivač država, imaju obvezu da kulturno-povijesno naslijeđe manjina štite i učine dostupnim javnosti. Ističe se i kako, primjerice, kulturni centri kao institucije mogu u velikoj mjeri pridonijeti afirmaciji manjinskog stvaralaštva, smotrama kazališnih skupina, likovnim kolonijama, glazbenim stvaralaštvom, itd. Autori smatraju važnim da se bilteni, propagandni i ostali materijali (panoi, bilbordi, plakati), koji najavljuju i prate ove manifestacije, objavljuju i na jezicima manjina. Knjižnice u općinama u kojima žive pripadnici manjina mogu, primjerice, putem nabave knjiga na manjinskim jezicima, organiziranjem književnih večeri i susreta s autorima, značajno pridonijeti očuvanju manjinskog jezika i kulture. Galerije i drugi izložbeno pogodni prostori, također, mogu pridonijeti istom cilju, kaže se, među ostalim, u »Vodiču za bolje i kvalitetnije ostvarivanje manjinskih prava na lokalnoj razini«.

Na temelju »Vodiča«, a u povodu usvajanja proračuna, istražili smo u kolikoj mjeri i na koji način lokalne samouprave (su)financiraju kulturne programe i projekte nacionalnih manjina, s naglaskom na one u realizaciji hrvatskih udruga i umjetničkih stvaralaca. 

 

Subotica: HKC, udruge, manifestacije i nakladnička djelatnost

 

Solidan primjer, kada je u pitanju (su)financiranje kulturnih programa i projekata udruga manjina, pa tako i hrvatske, jest Grad Subotica, u kojem se prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine Hrvatima izjasnilo blizu 11 posto građana (16.369). U Subotici je hrvatski jezik, uz srpski i mađarski, u službenoj uporabi. Tako su promidžbeni i prateći programski materijali (iako to, kao u nekim slučajevima, ne podrazumijeva samo »prijevod« na latinicu) prisutni u većini ustanovama kulture, čiji je Grad osnivač, i na hrvatskom jeziku, što je, s druge strane, rijedak slučaj kada se radi o bilbordima koji prate manifestacije. 

Osim što kroz svoju djelatnost rade na očuvanju, razvijanju i prezentaciji kulture pripadnika svih zajednica u gradu, pa tako i Hrvata, subotičke ustanove kulture – Gradska knjižnica, Gradski muzej, galerijski prostori (Moderna galerija »Likovni susret«, Galerija »dr. Vinko Perčić«, Galerija Otvorenog sveučilišta) te Narodno i Dječje kazalište – redovito ustupaju svoje prostore i organizacijski pomažu održavanje manifestacija i kulturnih događanja ovdašnjih hrvatskih institucija i udruga. 

Kako saznajemo u gradskoj upravi, u 2009. godini za područje kulture u subotičkom proračunu izdvojeno je 320 milijuna dinara (oko 12 posto ukupnog gradskog proračuna) od čega je realizirano 295 milijuna. U Subotici trenutačno postoji deset hrvatskih udruga, od kojih je najmnogočlaniji Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo«, koji je na listi korisnika redovitog proračunskog financiranja. U prošloj godini za njegov rad je iz gradske kase izdvojeno oko milijun dinara (967.945), a za gradsku manifestaciju »Dužijanca« u organizaciji toga centra 2,1 milijun dinara. Osim redovitog, gradska uprava (su)financira kulturne programe i projekte raspisivanjem više različitih natječaja. Tako su u prošloj godini na natječaju za sufinanciranje posebnih programa i manifestacija u kulturi sredstva dobili: HKC »Bunjevačko kolo« (35.000 + 40.000), Festival hrvatskih duhovnih pjesama »Hosanafest« (120.000), te Hrvatska čitaonica (159.000 dinara za »Dane Balinta Vujkova«). Ukupan iznos sredstava za taj natječaj bio je oko 4 milijuna dinara. U domeni dotacija za rad kulturno-umjetničkih društava, od ukupnih 2,86 milijuna, sredstva su dobili: HKPD »Matija Gubec« iz Tavankuta (250.000), HKUD »Ljutovo« (140.000) i HKPD »Đurđin« (100.000). Nadalje, na natječaju za nakladničku djelatnost, od ukupno predviđenih 2,46 milijuna dinara, sredstva su dobili: NIU »Hrvatska riječ« (25.000), HKC »Bunjevačko kolo« (10.000), Hrvatsko akademsko društvo (15.000), Rajko Ljubič (20.000), Alojzije Stantić (30.000), Hrvatska čitaonica (40.000), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (40.000) i Pučka kasina 1878. (20.000). U okviru projekata međunarodne kulturne suradnje, za što je ukupno bilo predviđeno 1,64 milijuna dinara, sredstva je dobila HUK »Lajčo Budanović« iz Male Bosne (50.000). 

U ovoj godini, po riječima člana Gradskog vijeća zaduženog za kulturu Slobodana Čampraga, sredstva izdvojena za područje kulture bit će za 20 posto manja nego lani. »Proračun još nije donesen, tako da je prerano precizno govoriti za koje će namjene u kulturi biti izdvojena sredstva u ovoj godini«, dodaje Čamprag.

 

Apatin: Bez sustavnog rješenja

 

Promatrano u postotcima, najviše Hrvata od svih lokalnih samouprava živi u Općini Apatin (11,47 posto). Najistaknutiji čimbenik hrvatske kulture u toj općini je KPZH »Šokadija« iz Sonte. O tomu kako je riješeno pitanje financiranja subjekata kulture, voditelj odjela za upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove Općine Apatin Miro Nerlović kaže: »Financiranje subjekata kulture iz proračuna Općine Apatin nije riješeno sustavno. Sredstava je malo, potrebe institucija kulture su velike, tako da im ni izbliza ne možemo udovoljiti. Subjekte financiramo na temelju njihovih zahtjeva, po potrebama, za organizaciju manifestacija ili putovanja ponaosob. Kako je priljev sredstava u općinski proračun neredovit i u odnosu na prethodne godine znatno smanjen, često smo u situaciji da ne možemo udovoljiti ni najminimalnijim potrebama korisnika. Zato se subjekti kulture moraju okrenuti iznalaženju kvalitetnih sponzora, te apliciranju na sve raspisane natječaje, jer im sredstva iz općinskoga proračuna  ni u kom slučaju neće biti velika stavka u prihodima.«  

 

Sombor: Financiranje samo po natječaju

 

Na teritoriju Grada Sombora, osim gradskog HKUD-a »Vladimir Nazor«, u okolnim mjestima djeluje nekoliko hrvatskih udruga: KUDH »Bodrog« iz Bačkog Monoštora, HKPD »Silvije S. Kranjčević« iz Bačkog Brega, HBKUD »Lemeš« i HDF »Preporuke iz Lemeša« iz Svetozara Miletića, te HKUD »Vladimir Nazor« iz Stanišića.

Po riječima predsjednika najmnogočlanije od navedenih udruga – HKUD-a »Vladimir Nazor« Šime Raiča, udruge se financiraju samo putem natječaja, a niti ta udruga s dugom tradicijom nema redovita proračunska sredstva. »‘Nazor‘ je od grada u 2008. dobio 200.000 dinara za manifestacije, a prošle godine ukupno oko 70.000 dinara. Dijelom se financiramo izdavanjem dijela prostorija društva u zakup, ali i to je sada stalo«, objašnjava Raič.  

Što se tiče sredstava u 2010. godini, Grad Sombor je za kulturu izdvojio 127 milijuna i 646 tisuća dinara, što je otprilike 9 posto od ukupnog proračuna, kaže za HR Srđan Aleksić, član Gradskog vijeća zadužen za kulturu. 

»Sve manjinske udruge sredstva dobivaju preko natječaja koji su u tijeku. Natječaji su i kriteriji koliko će se za određene udruge izdvojiti sredstava. Još uvijek se ne zna kolika će ta sredstava biti za manjinske udruge, ali u našem kriteriju jasno je navedeno da manjinske udruge imaju, da tako kažem, neku vrstu prednosti«, objašnjava Srđan Aleksić. 

 

Bač: Hrvatskim udrugama po 50.000 dinara

 

Skupština općine Bač je na sjednici održanoj 17. prosinca 2009. godine donijela odluku o proračunu za 2010. godinu. O tomu – po kojim će se kriterijima raspoređivati sredstva institucijama i organizacijama u području kulture, od kojih znatan dio čine udruge nacionalnih manjina, a među kojima i tri s hrvatskim predznakom (u općini živi 8,53 posto Hrvata), razgovarali smo s načelnicom Općinske uprave Elenom Turanski.

»Kao što se moglo pretpostaviti, zbog dobro poznatih razloga proračun za 2010. godinu je restriktivan. Smanjen je priljev novca u proračunu, a i transferi s viših razina vlasti su umanjeni. Ipak smo nastojali svim korisnicima proračuna odrediti kvote koje su u ovom trenutku moguće. Tako smo predvidjeli sredstva za brojne nevladine organizacije koje djeluju na teritoriju općine. Visina dotacija se kreće od 20 tisuća (Radio klub Nikola Tesla) do 500 tisuća dinara (Općinski vatrogasni savez). Za pomoć vjerskim zajednicama predvidjeli  smo sredstva u iznosu od dva milijuna dinara«, kaže načelnica Elena Turanski.

Od ustanova u ovom području najviše se izdvaja Narodna knjižnica »Vuk Karadžić«, potom JP Radio Bačka i za Turističku organizaciju općine Bač. Transferi s viših razina su umanjeni, ali je ipak predviđen iznos od 924 tisuće u Fond za očuvanje kulturno-povijesne baštine »Stoljeća Bača«. 

Kada su u pitanju udruge kulture i financiranje njihovih programa načelnica Turanski kaže: »U našoj općini djeluje više kulturno-umjetničkih društava i mi im nastojimo pomoći financijski i u svakom drugom pogledu. KUD ‚Mladost‘ – Bač, zbor ‚Neven‘ – Bač, KUD ‚Jan Kolar‘ – Selenča i zbor ‚Zvony‘ – Selenča su reprezentativne kulturne organizacije s dugogodišnjim radom i međunarodnom reputacijom, pa se za njih izdvaja nešto više sredstava – od 300 do 650 tisuća dinara. Na žalost, to su za sada naše skromne mogućnosti, a u općini djeluje još novijih i nešto manjih udruga, koje sve više postaju prepoznatljive. Svaka od njih će po proračunu dobiti samo po 50 tisuća dinara. To su sljedeće udruge: KUD ‚Dunavac‘ – Bačko Novo Selo, HKUPD ‚Dukat‘ – Vajska, HKUPD ‚Mostonga‘ – Bač, HKUPD ‚Matoš‘ – Plavna, MKUD ‚Unji Bernardin‘ – Bač, MKUPD ‚Razlicak‘ – Vajska i KUD ‚Palona‘ – Plavna. Isti je iznos predviđen i za Maticu slovačku u Srbiji. Sredstva raspoređena za financiranje rashoda i izdataka korisnika proračuna prenose se na osnovu njihovog zahtjeva sukladno odobrenim kvotama u tromjesečnim planovima proračuna. Uz  zahtjev korisnici su dužni dostaviti kompletnu dokumentaciju za plaćanje – kopije.«

Iako je proračun restriktivan i ove je godine predviđeno obilježavanje Dana europske baštine, a tom će prigodom u programu sudjelovati gotovo sve spomenute udruge.

 

Srijemska Mitrovica: Variranje iz godine u godinu 

 

Plan proračuna za kulturu u 2010. godini, a koji se odnosi na programske aktivnosti, iznosi oko 15 milijuna dinara i isplaćuje se na temelju usvojenih programa rada ustanova kulture, od strane Skupštine grada, kaže za HR Zorica Gašpar, načelnica Gradske uprave za kulturu, obrazovanje i sport Grada Srijemske Mitrovica.

Ona napominje kako se za nacionalne manjine izdvajaju sredstva s pozicija NVO ili ako su određeni programi u sklopu plana rada neke od ustanova kulture. »Sve udruge nacionalnih manjina koje se jave na natječaj s određenim programom dobivaju sredstva koja variraju od godine do godine, a ta se suma kreće oko pola milijuna dinara. Kriteriji za dobivanje sredstava iz proračuna objavljeni su na internetskoj stranici grada (www.sremskamitrovica.org.rs) u okviru odluke Gradskog vijeća, a za dodjelu sredstava udrugama građana iz područja kulture i ostalih oblasti«, objašnjava Zorica Gašpar.

Tekst pripremila ekipa HR: 

Davor Bašić Palković, Ivan Andrašić, Zvonimir Pelajić, Dario Španović 

i Zlatko Gorjanac