Arhiv tekstova

Koncem prošlog tjedna u Budimpešti je održana konferencija o strategiji EU za Dunavsku regiju. Prema riječima potpredsjednika pokrajinske Vlade i pokrajinskog tajnika za regionalnu i međunarodnu suradnju Borisa Barjaktarovića, koji je uz potpredsjednika republičke Vlade Božidara Đelića sudjelovao na konferenciji, konkretni zaključci nisu doneseni, jer je se za sada sve odvija na razini razmjene mišljenja. 

»Ova je konferencija bila druga u seriji tzv. javnih konzultacija«, kaže za HR Boris Barjaktarović. »Ukupno će biti održano pet konferencija. Prva je bila u Ulmu, ova dakle u Budimpešti, treća će biti sredinom travnja u Beču i Bratislavi, a onda će biti i po jedna u Bugarskoj i Rumunjskoj. Nakon završetka te serije konzultacija započinje izrada Dunavske strategije.«

 

POVEZIVANJE GRADOVA I REGIJA

 

U radu konferencije u Budimpešti sudjelovalo je nekoliko premijera, zamjenika premijera i ministara vanjskih poslova, što prema riječima Barjaktarovića opisuje do koje su mjere države iz regije ozbiljno shvatile ovu strategiju. 

»Sve zemlje imaju svoje interese i prioritete. Ono što se do sada iskristaliziralo kao nešto oko čega nema spora jest prometna infrastruktura i ekološka priča u smislu održivog razvoja. Znači, da se poveća razina transporta na samom Dunavu i da se poboljša transportna infrastruktura uz Dunav, dakle ne govorimo samo o Dunavu kao plovnoj cesti, nego i o povezivanju gradova i regija koji su uz Dunav – dunavskim i željezničkim koridorima, a da se pritom ne pokvari ekosustav. I to je stvar koja definitivno sve zemlje interesira, doduše nešto više zemlje iz donjeg toka Dunava nego iz gornjeg, s obzirom da je u gornjem toku Dunav ipak čistiji.«

Općeprihvaćeni je interes, kaže Boris Barjaktarović, da Dunav postane zelen, a da se istovremeno svi potencijali iskoriste na što je moguće bolji način. 

 

O NOVCU NAKON 

USVAJANJA PRORAČUNA EU

 

Što se financiranja projekata iz buduće Dunavske strategije tiče, sudionici konferencije za sada su prilično oprezni.

»Razlog zbog kojeg je cijela stvar oko strategije ubačena u petu brzinu je to što se približava donošenje sljedećeg proračuna EU, koji će obuhvatiti razdoblje od 2014. pa nadalje«, objašnjava financijski dio Boris Barjaktarović. »O konkretnim iznosima novca koji će biti opredijeljeni za strategiju moći će se govoriti kada se formulira taj proračun. Ono što zvuči dosta ružno, to je da strategija o kojoj govorimo podrazumijeva da neće biti novih institucija, to je službeni stav Europske komisije. Neće biti novih institucija, neće biti nove legislative i neće biti novog novca do donošenja novog proračuna. Ali zato postoji sugestija da se iz postojećih fondova EU sredstva raspodjeljuju tako da projekti koji se odnose na Dunav budu prioritet. To Srbiji, koja još uvijek nema niti status kandidata, pravi problem jer nam ostaju samo prve dvije komponente IPA fondova i bruto iznosi kojima eventualno možemo raspolagati i na koje možemo aplicirati s dunavskim projektima relativno su mali, ali kad strategija bude usvojena, a to znači negdje početkom 2011. godine, nadam se da ćemo imati kandidaturu za EU ili će nam biti otvoreni kompletni IPA fondovi.«

Dodatnog novca za sada, dakle, nema, ali Barjaktarović kaže kako su visoki EU dužnosnici i na konferenciji u Budimpešti rekli da je u okviru postojećih fondova na raspolaganju oko 100 milijardi eura za kohezijsku politiku, tako da taj novac, iako nije opredijeljen za Dunavsku strategiju, na neki način može biti target za dunavske projekte.

NEISKORIŠTENE 

PREDNOSTI

 

Što Srbija dobiva Dunavskom strategijom i koje su neiskorištene prednosti ove države kao podunavske zemlje? Podatak koji je u Budimpešti iznio potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić, govori kako je riječni promet Rajnom 7 do 10 puta veći nego Dunavom, a Dunav je istovremeno najveća plovna cesta u Europi. To je jedan od najvećih neiskorištenih potencijala najveće europske rijeke i svih zemalja kroz koje ona protječe, dakle ne samo Srbije. 

»Kad je riječ o prometu Dunavom i infrastrukturi pokraj Dunava, svi mi uz ovu rijeku bili bismo puno bolje destinacije za investitore«, tvrdi Barjaktarović. »Za svaku regiju uz Dunav, bilo da se nalazi u Mađarskoj, Hrvatskoj ili Vojvodini odnosno Srbiji, važnije je od svega privući investicije. Naravno, to je u doba krize prilično teško, a još je teže kada nemate infrastrukturu. Pritom se službeno računa da je riječni transport brodom 4,7 puta jeftiniji od transporta kamionom.«

Zanimljivo je, a za nas i posebice korisno, što su u procesu izrade Dunavske strategije u ravnopravnom položaju i zemlje članice EU i one koje to nisu. Tu bi, podvlači Boris Barjaktarović, i Hrvatska i Srbija i sve ostale zemlje koje su na Dunavu ili u blizini njega, a još uvijek nisu članice EU, mogle naći svoj interes. Jer, do 12. travnja otvorene su javne konzultacije putem interneta na temu Dunava i svi su dobrodošli dati svoj doprinos. »Mislim da je sada trenutak da se naše organizacije, bilo da se radi o lokalnim, regionalnim ili republičkim, kao i nevladin sektor, maksimalno uključe«, kaže Boris Barjaktarović. 

Z. Perušić