Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Veličanstveni zvuci najvećih orgulja u zemlji

Karmelićanska crkva u Somboru, trobrodna bazilika neoromaničkog stila koja je nastajala kroz dugi niz godina, od 1828. do 1904. godine, u skladnoj cjelini sa samostanom čini i skladnu cjelinu s najljepšim somborskim parkom u središtu grada. 
Njenu unutrašnjost krase velike orgulje, treće po veličini u bivšoj Jugoslaviji, a nakon raspada zemlje prve u Srbiji.
 
Težak put do orgulja
 
Do orgulja za ovu prekrasnu crkvu nije bilo lako doći, te su braća karmelićani svojevremeno krenuli u akciju prikupljanja sredstava za njihovu kupovinu. Sav do tada prikupljen novac propao je tijekom Prvog svjetskog rata, ali poslije rata ponovno je organizirana akcija prikupljanja. Osobito su aktivni bili o. Ambrozije Bašić i o. Albert Galović, kao i Odbor za izgradnju velikih orgulja. Konačno, 1925. godine izrađene su, za ondašnje vrijeme i okolnosti, iznimno lijepe, bogate i velike orgulje. Rađene su u radionici »Caecilia« u Salzburgu po preporukama prof. Josefa Geyera na bazi »Pokreta za reformu gradnji orgulja« dr. Alberta Schweitzera, dok je intonaciju uradio Hans Mauracher. Budući da su prebrođene financijske poteškoće zahvaljujući daru mnogobrojnih somborskih vjernika, orgulje su blagoslovljene 14. veljače 1926. godine, a dan kasnije pregledao ih je čuveni prof. Franjo Dugan. Izgrađene su na čast svetoj Maloj Tereziji.
Orgulje imaju tri manuala i pedale, 43 zvučna registra i pomoćne registre, kopule, »crescendo« vijak, žaluzije, 3180 svirala, odnosno piskova. Zvuk instrumenta je izvanredan, sjajan i pun. Pneumatski sustav, koji je u ono doba smatran veoma savršenim, danas pokazuje određene slabosti budući da se orgulje nisu mogle redovito održavati zbog visokih troškova i materijalnih neprilika uzrokovanih čestim ratovima u prošlom stoljeću. Za veliku i temeljitu popravku pneumatskog sustava osobito je zaslužan o. Vilko Dorotić, a njemu treba pridodati imena ljudi poput Anne Weber, Gyule Holpert, Gyorgya Taborija, o. Mate Miloša, s. Felicije Horvatović, prof. Valerije Utaši i Lidije Tabori Paleka, koji su svojim sviranjem njegovali ljepotu liturgijske glazbe na ovim veličanstvenim orguljama.
 
Pravi prostor za koncerte
 
Na njima je za potrebe bogoslužja sviralo više stalnih orguljaša, ali su i drugi umjetnici održavali prigodne koncerte. Nastupi solista na orguljama, kao i nastupi raznih zborova i orkestara nerijetko se priređuju u ovoj crkvi zbog njene dobre akustike. Posljednji takav koncert priređen je krajem siječnja kada je nastupio Komorni zbor Collegium Musicum Chatolicum iz Subotice. Pod pokroviteljstvom Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine koncert je organizirao karmelski samostan u Somboru. Cilj koncerta bio je promovirati novi mali pozitiv – orgulje kojeg su karmelićani dobili na dar iz Češke, a sada je postavljen u svetištu. Riječ je o malom pozitivu s četiri registra koji je osobito pogodan za komorno muziciranje, pa je i program bio tako prigodno koncipiran. U programu su uz Komorni mješoviti zbor Collegium Musicum Catholicum sudjelovali i glazbenici, pa je tako orgulje svirao Kornelije Vizin, flautu Noemi Toth, violine Slobodan Stefanović i Tamaš Kiss, a Viktor Molnar je bio za violončelom. Koncertom je ravnao dirigent Miroslav Stantić.
Z. Gorjanac
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika