Dopisnici

Vraćanje prvobitnog izgleda

Na inicijativu župnika vlč. Nikice Bošnjakovića uskoro bi trebala početi obnova župne crkve Presvetog srca Isusova u Šidu. Od kako je došao za župnika u Šid, vlč. Nikica je puno toga uradio za ovu župu, te za filijale u okolici Šida. Prošle je godine postavljena kapelica s Isusovim kipom ispred crkve, izbetonirana okolica crkvene zgrade, popločan prilaz crkvi, kupljena je kuća u neposrednoj blizini crkve gdje će biti vjeronaučna dvorana, knjižnica, te hrvatski dom. 
Najveći uspjeh župnika je u tome što je s njegovim dolaskom sve veći broj djece i mladih koji redovito dolaze na svete mise i vjeronauk. Tako sada na svakoj nedjeljnoj misi ima desetak ministranata, a na vjeronauku ih je barem dvostruko više.
Rimokatolička crkva u Šidu je stradala koncem Drugog svjetskog rata kada je miniran toranj i krov crkve. Obnovljena je pedesetih godina i takav izgled ima i sada. Generacije šidskih katolika žele da se crkvi vrati prvobitan izgled, ali do toga do sada nije došlo. Na župnikovu inicijativu i veliko zalaganje, radovi na rekonstrukciji tornja trebali bi početi nakon Uskrsa. Veliki broj šidskih vjernika, ali i onih iz inozemstva, svojim prilozima pomažu da se skupe sredstva za ovaj projekt. U tu je svrhu otvoren i račun u Vojvođanskoj banci, gdje svi koji to žele mogu uplatiti novac. 
Cilj je crkvi vratiti izvorni izgled iz 1932. godine kada je i posvećena. U to su vrijeme u Šidu već postojale grkokatolička, slovačka evangelička i pravoslavna crkva, dok je katolička izgrađena kasnije. Razlog tomu je što je u samom Šidu do druge polovice 19. stoljeća bio relativno mali broj rimokatolika. Kako je broj katolika rastao ukazala se potreba za crkvom. Nakon završetka crkvene zgrade i njenog posvećenja 1932. godine, Šid je u početku bio filijala župe Gibarac, ali je ubrzo formirana samostalna župa Šid, jer je brojila priličan broj vjernika. Koncem 19. i početkom 20. stoljeća rimokatolički vjernici u Šidu su bili pripadnici raznih naroda, a dominirali su Nijemci, Hrvati i Mađari. Vremenom se broj Nijemaca i Mađara smanjivao, a osobito Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata, kada ih je tadašnji režim gotovo sve protjerao. Danas su među rimokatolicima dominantni Hrvati, koji čine preko 90 posto svih rimokatoličkih vjernika na ovom području.
Igor Kušeta
Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.