Arhiv tekstova

Nakon Vajske, te grada Segedina u Mađarskoj, najnoviji, deveti svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u izdanju Hrvatskog akademskog društva, predstavljen je prošloga petka, 26. veljače, i u Subotici u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Devetim sveskom, podsjetimo, obuhvaćeno je slovo »H«, a na 229 stranica obrađeno je ukupno 190 natuknica – od dinastije Habsburgovaca pa do mjere »hvat«. Natuknice prati 156 ilustracija, te 26 uputnica. U izradi ovoga sveska Leksikona sudjelovala su ukupno 54 autora, od kojih se njih desetak prvi put pojavljuju kao suradnici.

O značaju cjelokupnog projekta i novom svesku Leksikona ovom su prigodom govorili gosti iz Republike Hrvatske: izvanredni prof. Pravnoga fakulteta u Osijeku dr. sc. Josip Vrbošić i prof. emeritus Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. dr. sc. Stanislav Marjanović.

 

Znanstvena 

korektnost

 

»Ovim sveskom Leksikona jedna trećina posla je odrađena, po mom sudu, na ponos i diku sviju kojih se to tiče«, ocijenio je dr. sc. Josip Vrbošić, te izrazio zadovoljstvo što je i u ovom segmentu hrvatske znanstveno-stručne produkcije učinjen veliki napredak.

»Sastavljanje Leksikona je preduvjet za ostale istraživačke radnje, ali i jasan pledoaje o povijesnoj  i brojčano značajnoj zastupljenosti naslovnika u Leksikonu na ovom području«, rekao je Vrbošić.

Prema njegovim riječima, u aktualnim okolnostima Hrvata kao manjinskog naroda, Leksikon za njih nije samo popis imena i institucija, nego i jedna vrsta gruntovnice o njihovoj ukorijenjenosti i ukopanosti u ovoj nizini kroz stoljeća. 

On je naglasio kako obradbu natuknica odlikuje znanstvena korektnost i strogost, kao i da su one obrađene na sintetički način, tako da čitatelj može proniknuti u cjelinu političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa na ovom prostoru.

Najopsežniji dio devetoga sveska posvećen je ovdašnjim hrvatskih udrugama i institucijama različitih provenijencija – od političkih, kulturnih, prosvjetnih, znanstvenih, vjerskih, sportskih do gospodarskih. »Uz obilje faktografije o zaslužnim osobama, čelnicima pojedinih organizacija, pojedinačnoj djelatnosti ustanova i udruga, sumarno možemo istaknuti da tekstovi prosječno neobaviještenom čitatelju, ali čitatelju s imaginacijom, pružaju vjernu sliku hrvatsko-bunjevačko-šokačkog vremeplova«, naveo je on. 

Dr. sc. Josip Vrbošić je zaključio kako su projektom Leksikona ovdašnji Hrvati načinili snažan prostor prema vlastitoj autorizaciji, te pridonijeli da drevne vrijednosti sadržane u natuknicama ponovno postanu izazov svima nama. 

 

Priznanje uredništvu

 

Prof. emeritus Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Stanislav Marjanović odao je priznanje uredništvu Leksikona na čelu s dr. Slavenom Bačićem, obrazloživši kako se ovako koncipirani leksikoni ne rađaju preko noći. 

Uredništvo, koje je 2003. uspostavilo premise i načela, usporedio je s brzim vlakom, budući da je u radu stiglo do devete knjige. »Uredništvo vuče taj teret ne kao običan vlak, već ostaje stajati samo na važnijim postajama, na postajama svoga čvrstoga hrvatskoga identiteta, svijesti o sebi. Ima samo elitne vagone prvog i drugog reda i otkriva ih čudesnom faktografskom preciznošću«, kazao je prof. Marjanović. 

Leksikon podunavskih Hrvata, po njegovim riječima, predstavlja prvu enciklopedijsku obradu Bunjevaca i Šokaca, koja ima svoje korijene u ranije ostvarenim djelima biskupa Ivana Antunovića, Ivana Kujundžića, Ante Sekulića… Značaj Leksikona, kako je među ostalim naveo, jest i što je u ostvarivanju projekta okupio skoro sve relevantne, a posebice one mlađe stručnjake različitih disciplina. 

Parafrazirajući engleskog historičara, filozofa i esejista Thomasa Carlylea, dr. sc. Marjanović je naveo kako povijest predstavlja esenciju bezbrojnih životopisa. 

»A naša prošlost nije smo prošlost. Ona je prošla stvarnost, i nije manje stvarnost zato što je prošla. Ona živi svoju suvremenost. Našim pisanjem, čitanjem i nošenjem sa sobom ona ima i svoju budućnost. Eto tu je čovjekova domovina. U bibliografijama knjiga i periodike sadržan je temelj na kojemu se jezik gradi, na kojemu se čuva i počiva vlastita povijest i kultura jednoga naroda«, kazao je Stanislav Marjanović. 

U okviru predstavljanja devetog sveska Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca nastupio je Tamburaški orkestar Glazbene škole u Subotici pod ravnanjem prof. Mire Temunović.

 

D. B. P.