Arhiv tekstova

26. veljače 1804.

 

Izaslanici Gradskog vijeća Subotice, gradonačelnik Jakov Sarić i predsjednik Vanjskog vijeća (Tribunus plebis) Petar Kuntić, predali su predstavnicima Općinskog vijeća Šandora, na čelu s predsjednikom Isakom Arackim, ugovor sklopljen između grada i vlastelinskog sela Šandor. Tom su im prigodom uručili i općinski žig.

 

26. veljače 1919.

 

Na Velikoj skupštini Narodnog vijeća Vojvodine u Novom Sadu izabrani su zastupnici za Ustavotvornu skupštinu novostvorene Države Srba, Hrvata i Slovenaca. Među njima su bili Subotičani: župnik Blaško Rajić, dr. Stipan Vojnić Tunić, dr. Franjo Sudarević, dr. Jovan Radonjić, Ivan Crnković, dr. Jovan Manojlović i Ivo Matić.

 

26. veljače 1960.

 

Odlukom oba vijeća Narodnog odbora Subotičkog kotara Općinska poslovnica za kulturno-umjetničke priredbe reorganizirana je u Kulturno-propagandni centar, za čijeg je čelnika izabran kazališni i kulturni djelatnik Lajčo Lendvai. 

 

27. veljače 1779.

 

U kapeli sv. Roka svečano je obilježeno stjecanje statusa slobodnog kraljevskog grada Maria Theresiopolis (Subotica). Svetu misu i propovijed na ilirskom (hrvatskom) i mađarskom jeziku održao je prvi katolički svjetovni župnik dr. Stipan Ranić. Kroničari su zapisali: Tom svečanom činu nazočna je bila »ogromna masa svijeta«.

 

27. veljače 1972.

 

Umro je Ljudevit Vujković Lamić Moco, visoki službenik subotičke filijale Narodne banke Jugoslavije, pjesnik, pripovjedač. Zastupljen je u nekoliko zbornika, hrestomatija i antologija. U mladosti je bio svestrani sportaš, potom aktivni atletski i nogometni trener i sudac u više sportskih disciplina. Rođen je 12. kolovoza 1907.

 

28. veljače 1786.

 

Tijekom veljače gradski zapisnici u Subotici počinju se pisati na njemačkom jeziku, sukladno naredbi s kraja 1785. Poslije smrti cara Josipa II., 1790., vode se, kao nekada, na latinskom.

 

28. veljače 1920.

 

Počela je zamjena novca, zapravo mađarske krune u dinare Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prema paritetu 250 kruna za 100 dinara. Zamjena novčanica od 20, 50, 100 i 1000 kruna trajala je do 15. ožujka. 

 

28. veljače 1946.

 

Odlukom Vrhovnog stožera Jugoslavenske armije rasfomirana je 51. divizija, te u njenom sklopu 8. vojvođanska udarna brigada. Za osam mjeseci (245 ratnih dana), prevalila je dug put od tisuću i pol kilometara, sudjelujući u pet krupnih operacija na bojišnici i u deset samostalnih pothvata. Iz njezinog sastava poginulo je i nestalo 1116, a ranjeno oko tri tisuće boraca.

 

1. ožujka 1847.

 

Rođen je Lazar Mamužić, odvjetnik, političar, gradonačelnik Subotice punih osamnaest godina (1884.-1902.). Bio je izrazito vješt, agilan, inventivan javni djelatnik, animator gotovo u svim područjima društvenog života. Dragocjena iskustva stečena na studiju u inozemstvu i na brojnim putovanjima diljem Europe, umješno je i uspješno unosio u svakidašnjicu grada. Umro je 25. srpnja 1916.

 

1. ožujka 1920.

 

Novootvoreni Pravni fakultet u Subotici počeo je djelovati u zgradi tadašnje Centralne osnovne škole (danas Građevinske tehnike škole). Za 21 godinu postojanja i rada, gradu, pokrajini i zemlji dao je više naraštaja diplomiranih pravnika, odvjetnika, sudaca i dr. Ugašen je travnja 1941.

 

2. ožujka 1546.

 

Turski defter (porezna lista) kazuje kako je vojna posada u Sobočki (utvrda u Subotici) u 952. godini hidžre (od 14. ožujka do 2. ožujka 1546) u svom sastavu imala 24 mistahfiza (pješaka janjičara). Zapovjednik utvrde dizdar Ahmed primao je 20 akči dnevno, njegov zamjenik Husein Ahmet 15, kaplari 8, a redovi 5-6 akči. 

 

2. ožujka 1801.

 

Potomci mnogočlane obitelji Luke Sučića, prvog vojnog zapovjednika i civilnog glavara, kapetana Subotičkog vojnog šanca, poslije svog slavnog pretka uz plemićku povelju stječu pridjevak de Pacseri (Pačirski). Ta je titula pripala Andriji, Bolti, Đuri, Jakovu, Josipu i Stipanu Sučiću. Po zanimanju su bili javni bilježnici, odvjetnici, kapetani i podžupani.

 

3. ožujka 1979.

 

U Subotici je okončano prvenstvo Jugoslavije u šahu. Prvo mjesto je osvojila Beograđanka Milunka Lazarević, a drugo Subotičanka Tereza Štadler.

 

3. ožujka 2000.

 

Zagrebačka izdavačka kuća Dora Krupićeva, pod uredništvom glasovitog hrvatskog kritičara i antologičara Branimira Donata, objavila je antologiju bunjevačke erotske priče »Mrsne pripovitke«, koje je sakupio i obradio Balint Vujkov. Uz temeljni Donatov pogovor, i ponešto izmijenjen sklop knjige, to je zapravo pretisak zbirke Mrsnih pripovijetki objavljenih 1990. godine nakladom NIP Subotičke novine, što ih je uredio Milovan Miković.

 

4. ožujka 1764.

 

Na molbu profesora Gramatikalne škole, Gradsko vijeće je odobrilo nabavu potrebnih količina dasaka za popravak školske pozornice. Đačke, ali i druge slične priredbe u to se vrijeme održavaju u gradu u većim dvoranama ili u blagovaonici franjevačkog samostana. 

 

4. ožujka 1923.

 

U prostorijama D. D. Feruma dioničari su odlučili osnovati Tvornicu električnih strojeva Sever. Rad je započet s osam strojeva i dvadesetak uposlenika. Tvornica je doživjela procvat u drugoj polovici 20. stoljeća, kada je izrasla u suvremenu industriju elektromotora, strojeva i automatike, s više pratećih pogona i oko šest i pol tisuća uposlenika.

 

4. ožujka 1989.

 

Na Senćanskom (tada Marksovom) putu, u susjedstvu Palače pravde, svečano je pušten u promet novopodignuti autobusni kolodvor na površini 17.000 četvornih metara.