Arhiv tekstova

Nakon što je uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima u siječnju ove godine, dr. Ivo Josipović je 18. veljače točno u 12 sati i 8 minuta izgovorio posljednju rečenicu svoje prisege: »Tako mi Bog pomogao« i postao treći hrvatski predsjednik. 

Premda je formalno na dužnost predsjednika stupio tog istog dana u ponoć, upravo osam minuta nakon podneva na Markovu trgu u Zagrebu, pred 1100 uzvanika i mnoštva okupljenih građana Josipović se prisegom obvezao na vjernost hrvatskom Ustavu.

 

Svečanost na Mar-kovu trgu

 

Ceremonija svečane inauguracije na Markovu trgu službeno je počela pet minuta prije podneva kada je, kao posljednji gost, stigao predsjednik Stjepan Mesić sa suprugom Milkom. Predsjednik Mesić je posljednji put kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske prošao pokraj Počasne bojne i obavio tzv. tihi prijavak. Zatim je sjeo u prvi red gdje su već bili predsjednica Vlade Jadranka Kosor, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić te roditelji Ive Josipovića, Ante i Milica. U prvom redu su sjedili i najviši uzvanici, uključujući i šefove država Makedonije, Slovačke, Poljske, Mađarske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova i Slovenije, predsjednici parlamenata Alžira, Ukrajine i Španjolske, te predstavnici SAD-a, Rusije, Švedske, Kine, Francuske, EU, NATO i Vatikana. 

Točno u podne, nakon što je puknuo Grički top i zazvonila zvona crkve sv. Marka, Josipović je sa suprugom Tatjanom i kćeri Lanom došetao Ćirilometodskom ulicom na Trg sv. Marka i pozornicu, a tada su Zbor Ivana Gorana Kovačića i Zvjezdice otpjevali hrvatsku himnu »Lijepa naša«. Na pozornici su ga dočekali i svi suci Ustavnog suda predvođeni predsjednicom Jasnom Omejec pred kojom je Josipović ponavljao prisegu. Nakon čestitke supruge i kćeri Josipović je održao svoj prvi govor od čak 17 minuta, praćen burnim pljeskom.

 

Govor

 

U inauguralnom govoru novi je hrvatski predsjednik naglasio budući partnerski odnos između predsjednice Vlade i predsjednika Republike i želju da bude predsjednik svih hrvatskih građana, ali i da beskompromisno afirmira vrijednosti demokratskog društva, pravednosti i društvene solidarnosti. »U ovom svečanom trenutku, prije svega, sjećam se svih časnih ljudi koji su se hrabro borili, a mnogi i poginuli, za slobodnu i pravednu Hrvatsku. Njima dugujemo našu vječnu zahvalnost«, rekao je novi predsjednik i podsjetio kako je u izbore za predsjednika krenuo s vizijom europske, prosperitetne Hrvatske, a ključni motiv bila mu je pravda, moralna i pravna podloga za novo i bolje društvo. »Ostvarili smo državu, ali su pravda i pravednost vrijednosti koje tek trebamo pronaći u njihovoj punini, kao što Hrvatska mora biti i dom demokracije i ljudskih prava«. Josipović se dotakao i najvećeg hrvatskog problema – ekonomske krize. »Hrvatsku je danas okovala gospodarska kriza. Moramo se suočiti s činjenicom da smo je kasno prepoznali i tako dopustili da se razmaše do razine koja ugrožava temeljne vrijednosti hrvatskog društva. Dakako da ona korijene ima u svjetskoj krizi, ali važne uzročnike ima i u Hrvatskoj. Dugoročne negativne posljedice nepravedne i dijelom kriminalne pretvorbe i privatizacije, koje su dovele do urušavanja gospodarskih resursa i gubitka radnih mjesta, valja istaknuti kao bitne generatore krize, kako ove gospodarske, tako i moralne. Korupcija i organizirani kriminal, posebno onaj gospodarski, drugi je važan razlog krize u kojoj se nalazimo. Uz to, nedostatak odgovarajuće gospodarske politike koja nije prepoznala kako valja više proizvoditi i izvoziti doveo je do žalosne činjenice da Hrvatska danas proizvodi manje nego što je proizvodila prije rata. Broj nezaposlenih iz dana u dan raste, kao i broj nelikvidnih tvrtki i tvrtki u stečaju. To se mora promijeniti«. 

Osim rješavanja gospodarske krize Josipović kao glavnu stratešku odrednicu smatra i ulazak u Europsku Uniju. »Zbog rata, ali i zbog naše donedavne nespremnosti za važne reforme, kao što je odlučnija borba protiv korupcije, taj je put potrajao dulje od očekivanog«, rekao je novi predsjednik i ustvrdio kako je Europska Unija izazov u kojem se mora očuvati vlastiti nacionalni identitet, da mali narod u velikoj multinacionalnoj zajednici ostane prepoznatljiv prema svom hrvatskom identitetu i identitetu svojih nacionalnih manjina. »To možemo ostvariti ponajprije kulturom, poštovanjem svoje tradicije, ali i poticanjem kreativnosti i suvremenog umjetničkog i kulturnog stvaralaštva te jačanjem kulturnih institucija. No, vlastita se kultura ne čuva izolacijom već podrazumijeva i otvorenost prema drugim kulturama«. I zadnja odrednica od strateškog značenja za Hrvatsku koju je novi predsjednik podcrtao u svom inauguralnom govoru jest razvoj dobrih odnosa sa susjednim zemljama i cjelokupnom regijom. »Dobri odnosi sa susjednim zemljama i cjelokupnom regijom jamče mir i stabilnost, a to znači i otvaranje novih tržišta«, zaključio je predsjednik Josipović uz obećanje da će se svaki dan svog mandata voditi istinom: »Vaša dobrobit moja je dužnost i cilj mog djelovanja«.

 

Primopredaja

 

Nakon inauguracije i kratkih bilateralnih razgovora uslijedila je predsjednička primopredaja, prva u novijoj povijesti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike Hrvatske u dva prethodna mandata Stjepan Mesić u svom je uredu na Pantovčaku u 17 sati dočekao novog predsjednika Ivu Josipovića, s kojim je nakon 15-minutnog razgovora izvršio i službenu primopredaju. 

»Nakon dva mandata na čelu države odlazim zadovoljan, jer dolaskom Ive Josipovića za predsjednika Hrvatska ostaje u sigurnim rukama«, izjavio je za medije predsjednik Mesić, a novi predsjednik Josipović je zahvalio Stjepanu Mesiću na svemu što je u prethodnom razdoblju napravio za Hrvatsku, ali i na cijelom njegovom političkom djelovanju. Nakon izjava za medije i oproštajnog pozdrava, s Pantovčaka je kao bivši predsjednik u povijest otišao Stjepan Mesić, a u Predsjedničkim dvorima ostao novi, treći po redu predsjednik Republike Hrvatske, dr. Ivo Josipović. 

Zlatko Žužić