Arhiv tekstova

Zlatko Načev, član Gradskog vijeća Srijemske Mitrovice

Hrvatski dom, spomenik i crkva

 

Srijemska Mitrovica, čija je povijest vezana uz Vojnu krajinu i Hrvatsku sve do 1918. godine, posjeduje veliki broj građevina iz tog razdoblja koje čine strogu gradsku jezgru. Od građevina koje i danas označavaju hrvatski indetitet svakako su Hrvatski dom, spomenik Svetog Trojstva, kao i katolička crkva sv. Dimitrija u čijoj su izgradnji u najvećoj mjeri sudjelovali Hrvati. 

 

Joza Kolar, počasni predsjednik HKPD-a »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Bačkog Brega

Kuća Ante Jakšića

 

Bački Breg i HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević« imaju veliku potrebu završiti ljetnu pozornicu na kojoj se svake godine održava međunarodna smotra tamburaša »Mikini dani«, ali rekao bih kako je najveća obveza obnova rodne kuće našeg velikog književnika Ante Jakšića, koja bi se mogla renovirati i iskoristiti kao objekt za čuvanje tradicije Hrvata Šokaca u Bačkom Bregu. Tu bi trebao biti muzej posvećen Anti Jakšiću, ali i muzej u kojem bi se čuvale tradicijske vrijednosti našega sela. Kada bi se planirano moglo završiti, mogli bismo reći kako Bački Breg ima dva značajna objekta iz područja kulture koje bi koristilo naše društvo, ali i svi ostali mještani. Ovi objekti su od velikog nacionalnog značaja i u njih treba ulagati.

 

Šima Raič, predsjednik HKUD-a »Vladimir Nazor« iz Sombora

Hrvatski dom i sakralni objekti

 

Najvažniji objekt od velikog nacionalnog značaja za hrvatsku zajednicu u Somboru svakako je Hrvatski dom, i u njega bi država trebala ulagati. Zgrada je vlasništvo HKUD-a »Vladimir Nazor«, a ostavili su nam je naši stari. Mi smo, koliko smo mogli, u Hrvatski dom ulagali i održavali ga, ali on zahtijeva i puno veća ulaganja. Imamo članove svih uzrasta koji su ovdje pronašli svoje mjesto u raznim sekcijama, ovdje se redovito okupljaju i druže. Također, imamo i knjižnicu s vrijednim fundusom knjiga. Osim ove kulturne ustanove, smatram da se ne smiju zaboraviti ni sakralni objekti u koje također treba ulagati. To su crkve i kapele koje se nalaze na salašima.

 

Petar Pifat, voditelj svetišta Majke Božje Tekijske u Petrovaradinu

Jelačićeva kuća, crkva, 

tvrđava, svetište, ulice

 

Petrovaradinski Hrvati, a vjerujem i naši sugrađani nehrvatske nacionalne pripadnosti, svjesni  veličine i značaja kulturne baštine ovoga drevnog grada, mogu biti ponosni na veličinu kulturno-povijesnog dobra koje ovaj grad posjeduje. U prvome redu vrijedna je spomena rodna kuća najpoznatijeg hrvatskog bana Josipa Jelačića. Nedaleko od nje smještena je impozantna sakralna građevina – crkva i samostan sv. Jurja mučenika u kojoj je, po sakramentu Krsta, Josip Jelačić postao članom Kristove zajednice i u kojoj je pune tri godine kapelanovao čuveni đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer. S Petrovaradinskom tvrđavom, kao najvećim povijesnim  spomenikom Vojvodine, ova crkva čini nerazdvojni kompleks. Hrvatima Petrovaradina osobito je značajno svetište Majke Božje Tekijske, mjesto na kojem su i u najtežim vremenima opstanka i iskušenja osjećali Majčinsku ljubav, tješili se i duhovno snažili. Kraj tekijske crkve počiva jedan od najznamenitijih srijemskih, hrvatskih književnika – Ilija Okrugić Srijemac. U našem gradu rođen je, živio i umro skladatelj Franjo Štefanović, tvorac opere za djecu. Ne smijemo zaboraviti ni Stanislava Prepreka, svestranog umjetnika i stvaraoca, učitelja i melografa, kao niti Mijata Crnka, pjesnika za djecu, pedagoga.

Smatram također važnim spomenuti i Josifa Runjanina, skladatelja »Lijepe naše«, čija se ulica, kuća i grob nalaze u Novom Sadu.

 

Krešimir Šimudvarac, diplomirani pravnik iz Bača

Franjevački samostan

 

Franjevački samostan u Baču za bačke Šokce Hrvate moralna je i duhovna vertikala oko koje se okuplja puk u Baču. Za razliku od nekih drugih institucija, samostan je uvijek bio taj koji je ostao u narodu kao neko sigurno utočište. On je jedinstveni primjerak ovakve vrste i apsolutno najvažniji objekt kako vjerski tako i kulturni, a iznad svega povijesni. Ne može se u nekoliko rečenica iskazati povijest i značaj franjevačkog samostana, no zasigurno možemo reći kako je on bio rasadnik i poticaj za širenje katoličke vjere i kulture i kao takav ima veliko značenje za nas Hrvate Šokce. U njemu se čuvaju vrlo vrijedna, možemo slobodno reći neprocjenjive vrijednosti materijalna dobra. Za neka se zna, a neka se tek sada otkrivaju i istražuju. Slika Radosne Gospe je simbol postojanja i opstojnosti  Hrvata na ovim prostorima. Ona je ujedno i poveznica bačkih Hrvata Šokaca s postojbinom Tuzlom, odnosno Gradovrhom, odakle su franjevci poveli narod u ove krajeve. 

Anketu proveli: Zlatko Gorjanac, Dario Španović, 

Ankica Jukić-Mandić i Stanka Čoban