Arhiv tekstova

Aktualiziranje statusa bunjevačke manjine u Republici Mađarskoj ima političku pozadinu i ne potječe iz tamošnje hrvatske manjinske zajednice, izjavio je predsjednik Hrvatskog akademskog društva Slaven Bačić prošlog tjedna u Baji, gdje je skupa s predstavnicima hrvatskih institucija iz Vojvodine razgovarao s predstavnicima Hrvatske državne samouprave i manjinskih samouprava bunjevačkih sela iz Bajskog trokuta u toj zemlji. Neposredan povod za sastanak bilo je ponovno pokretanje tzv. bunjevačkog pitanja u Mađarskoj, ali i dogovaranje kulturnih, obrazovnih i znanstvenih projekata, te odgovor na pokušaj dijeljenja hrvatskog nacionalnog korpusa u Mađarskoj, prenosi program na hrvatskom jeziku Radio-Subotice.

»Neposredan povod za ovaj razgovor su budući lokalni izbori na jesen«, kaže Slaven Bačić. »Otvaranjem bunjevačkog pitanja mogle bi se stvoriti bunjevačke lokalne samouprave, čime bi se uvela dodatna konfuzija u bunjevačkim selima. Zajednički smo konstatirali kako je to pitanje uvezeno iz Srbije i da ga vode konzervativne srpske elite. Ono što se događa u Mađarskoj zapravo je samo refleks onoga što se pokušava uraditi i u Subotici.« 

Podjela hrvatskog nacionalnog korpusa u Mađarskoj veoma je ozbiljno shvaćena u tamošnjim manjinskim lokalnim samoupravama, dodaje Slaven Bačić. 

»Hrvatska manjinska samouprava već je poduzela neke konkretne pravne mjere, tako da se to pitanje sada nalazi na mađarskom Ustavnom sudu. Materijal će pregledati i Akademija znanosti i mađarski parlament. Cilj zapravo nije stvoriti nekakvu novu manjinu, nego denacionalizirati i oslabiti hrvatsku manjinsku zajednicu. Na taj bi se način ostvarivali određeni ciljevi. Interesa u tome imaju i neki konzervativni mađarski krugovi«, smatra Bačić. 

S načelnih dogovora u budućem će se razdoblju prijeći na konkretne oblike suradnje, kaže predsjednik Hrvatskog akademskog društva Slaven Bačić. Planirana je suradnja na više razna u okviru kulture, obrazovanja i znanosti. 

S. J.