Arhiv tekstova

29. ožujka 1745.

Kraljevska komora Ugarske dopustila je Subotici da podigne zajam kako bi otplatila obveze proistekle iz stjecanja privilegija iz 1743. godine. Ovo je zaduženje iznosilo je 23.901 forinti.

 

29. ožujka 1764.

Odgovarajući na prijedlog Kraljevske komore kojim se Subotici nudi kirurg, Gradski magistrat izražava spremnost odmah prihvatiti vještog ranara (kirurga) ukoliko se služi »dalmatinskim jezikom« i odrediti mu godišnju plaću od 100 forinti, te mu osigurati i stanovanje, uz još 12 mjerova pšenice na godinu.

 

30. ožujka 1820.

Rođen je Ambrozije Šarčević, pisac, leksikograf, prevoditelj, bliski suradnik Ivana Antunovića. Završio je filozofiju i pravo, radio u Zemaljskom saboru, bio odvjetnik i sudac – markantna je intelektualna osobnost među bunjevačkim Hrvatima svoga doba. Govori pet jezika: hrvatski, latinski, mađarski, njemački, francuski, prati vodeće onodobne europske publikacije, veliki je erudit i u stalnoj je prepisci s narodnim prvacima iz više zemalja. Zalagao se za otvaranje bunjevačkih i šokačkih škola, a u obranu materinjeg jezika uputio je »Otvoreno pismo rodu bunjevačkom i šokačkom«. Sudionik je pokretanja prvog književnog društva u Subotici 1840. godine. Napisao je i objavio veliki broj stručnih i političkih rasprava, zalažući se za emancipaciju svoga naroda i njegovu ravnopravnost s ostalima. Sakupljao je pučko govorno blago. Izradio je više rječnika, a među ostalim objavio: – Zbirku mudrih i poučnih izrekah, na korist bunjevačkog puka, 1869: – Tolmač izvornih, književnih i zemljopisnih jugoslavenskih riči, 1870; – Magjarsko-Jugoslavenski politički i pravosudni Riečnik. Magjarsko-Jugoslavenski dio, 1870; – A Bunyevácz program, 1892, – Elemi népiskolai Magyar-Bunyevácz-Sokácz szótár (rječnik namijenjen mađarskim učiteljima u hrvatskim pučkim školama), 1893; – Magyar-Szerb-Horvát-Bunyevácz-Sokácz könyvészeti Szótár (Mađarski-srpski-hrvatski-bunjevački-šokački književni rječnik) 1894. i dr. Umro je 29. studenog 1899. godine.    

 

31. ožujka 1447.

Prema jednom spisu, János Korogi, potonji mačvanski ban, daruje posjed Jánosu Hunyadiju i njegovim sinovima Lászlu i Mátyásu, riječ je zapravo o današnjem Verušiću. 

 

1. travnja 1899.

Prema navodima tjednika »Neven«, kojega je pokrenuo Mijo Mandić, subotička tvrtka »Hartmann & Conen« uputila je više svojih radnika u London, kako bi ondje pripremali perad za prodaju. Muškarci su na ime dnevnice dobivali jednu i pol, a žene jednu forintu.

 

2. travnja 1946.

U Zagrebu je rođena Nada Kokotović, gdje studira balet, režiju i filozofiju. Ustrajno zagovarajući moderni balet, osobito koreodramu, krajem 70-ih dobiva dvogodišnju Fordovu stipendiju i usavršava se kod glasovitog Geogra Balanchina u New York City Balletu. Po povratku iz SAD-a, surađuje s grupom istomišljenika i sudjeluje u pokretanju KPGT-a. Od sredine osamdesetih do početka devedesetih djeluje u Subotici, kada su njezine ovdje postavljene koreodrame prikazane u svim kulturnim središtima Jugoslavije i gostovale u vodećim europskim zemljama, nadalje Meksiku, SAD-u i Australiji. U Njemačku emigrira 1992. i ondje u Kölnu, 1996. pokreće teatar TKO.

 

2. travnja 2005.

Preminuo je Karol Józef Wojtyła, papa Ivan Pavao II. Okupljanjem vjernika u svim župama, posebno na Bunariću, biskupskom misom i otvaranjem knjige žalosti, Subotičani pokazali što osjećaju prema preminulom poglavaru Rimokatoličke crkve. Među ostalim Ivan Pavao II. osmislio je sintagmu – kultura života – od začeća do prirodne smrti. Zagovarao je pravo svakog naroda na svoju državu, samostalnost i suverenost. Promicao međureligijski dijalog i prvi je papa koji je ušao sinagogu i džamiju. U 26 godina pontifikata obišao je 130 zemalja i posjetio 850 gradova. Napisao je ili izgovorio oko 15 tisuća govora, 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica i više knjiga. Imenovao je 231 kardinala i zaredio 321 biskupa, proglasio 1338 blaženika i 482 nova sveca. Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 1. svibnja 2011.

3. travnja 1987.

S površine Palićkog, Ludoškog i Omladinskog jezera, od 24. ožujka do 1. travnja sakupljeno je više od 50 tona uginule ribe.

 

3. travnja 1992. 

U foajeu Velike vijećnice Gradske kuće otvorena je izložba o uvjetima za zaštitu i revitalizaciju subotičkog kazališta. Potom je predstavljena knjiga Viktorije Aladžić i Gordane Vujnović-Prčić »Zgrada subotičkog pozorišta«, koju su objavili: »Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture« i »Subotičke novine«. 

 

4. travnja 1953.

Rođen je Dragutin Vujković, boksač, zaslužni sportaš Jugoslavije. Tijekom petnaestogodišnje karijere branio je boje »Spartaka«, banjalučke »Slavije« i beogradskog »Partizana«. Šest puta je osvajao titulu prvaka države, tri puta bio je prvak na Mediteranskim igrama, pet puta na Balkanskim igrama, u dva navrata osvojio je srebrnu kolajnu na svjetskim prvenstvima u boksu, u Havani 1974. i u Beogradu 1978.

 

4. travnja 1971.

U središtu grada, između ulica Vladimira Nazora i Borisa Kidriča (Korzo), otkriven je spomenik poznatom književniku, prevoditelju, jezikoslovcu, pravniku, kulturnom i javnom djelatniku Ambroziju Bozi Šarčeviću, (1820.–1899.). Bistu je na poticaj i traženje pjesnika i publicista Jose Šokčića izradio svjetski poznati i priznati kipar Ivan Meštrović. Nakon nekoliko godina Šarčevićeva je brončana bista izmještena u park ispred Željezničkog kolodvora.