Arhiv tekstova

Odbor za informiranje Skupštine AP Vojvodine održao je u petak, 22. ožujka, hitnu sjednicu koja je u cijelosti bila posvećena Nacrtu zakona o javnom informiranju i medijima. 

Na sjednici su izloženi zaključci koje je pripremilo Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno informiranje kao rezultat stanja na terenu i razgovora predstavnika Tajništva s predstavnicima vojvođanskih medija, lokalnih samouprava i stručnjaka. 

 

Upozoravajući zaključci

 

Predstavljajući zaključke Kalman Kuntić, pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu i javno informiranje, naglasio je kako Nacrt zakona prepušta republički i pokrajinski javni servis nesigurnom i nedosljednom načinu financiranja. Nadalje, kroz utvrđivanje obvezne privatizacije lokalnih i regionalnih javnih poduzeća u području javnog informiranja dolazi do urušavanja informiranja na lokalnoj razini. Privatizacija je do sada prouzrokovala da neke općine u Vojvodini ostanu bez ijednog medija, a Kovin bez višejezičnog radija. Reducirani su u velikoj mjeri višejezični programi na Radio Somboru i Radio Kuli, gdje je privatizacija propala. Zaključcima se upozorava da ukoliko bude provedena privatizacija po važećem Zakonu o privatizaciji bez medija bi mogle ostati općine – Bač, Sečanj, Novi Bečej, Kovačica, Vrbas i Bela Crkva, svi s programima na srpskom jeziku i na jezicima nacionalnih manjina, a bez najvažnijih medija mogli bi ostati i – Stara Pazova, Odžaci, Pančevo, Bački Petrovac i Bačka Topola, a bio bi ugrožen i opstanak – Radio Subotice, Radio Zrenjanina, Radio Šida, Radio Inđije i Radio Kikinde.

»Na taj način bi nestalo deset dana programa na srpskom jeziku, dan i po na mađarskom jeziku, 18 sati na slovačkom jeziku, šest sati na rumunjskom i romskom jeziku dnevno, a potpuno bi nestali hrvatski, rusinski, bunjevački, ukrajinski, njemački i češki, kao jezici informiranja na lokalnoj razini«, naglasio je Kuntić.

 

Preferiraju se korporativni interesi

 

Nacrtom zakona reduciraju se i mogućnosti načina organiziranja medija kojima su osnivači vijeća nacionalnih manjina, što bi moglo dovesti do toga da natječajno financiranje ugrozi opstanak tih medija. Naime, Nacrtom zakona nije određen postotak u proračunu ili neki drugi način financiranja javnog interesa na razini lokalne samouprave, što može dovesti do toga da lokalne samouprave u potpunosti umanje sredstva za javno informiranje. Nacrtu je upućena i kritika da je okrenut interesima centralne vlasti i interesima medijske industrije na nacionalnoj razini, a s druge strane otvara mogućnost nestanka medija na lokalnoj razini, kao i medija nacionalnih manjina, kao i da je opasan za društvenu koheziju zato što stvara jaz između republičke vlasti i lokalnih zajednica. Također, Nacrt zakona je predvidio da prijave po natječaju razmatra stručno povjerenstvo, a da se pritom ne predviđa mogućnost da članove povjerenstva imenuje i lokalni parlament i zaštitnik građana. Manjkavost mu je i to što se preferiraju korporativni interesi umjesto da se vodi računa o zaštiti javnog interesa, demokratskih institucija i zaštite individualnih i kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina. U zaključcima se ocjenjuje da Nacrt zakona destabilizira međunarodni položaj Srbije, jer krši preuzete obveze nakon pristupanja Okvirnoj konvenciji za zaštitu prava nacionalnih manjina, obveze iz Europske povelje o manjinskim i regionalnim jezicima i obveze po pitanju bilateralnih sporazuma s drugim državama u vezi zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina.

 

Privatni mediji nisu najbolje rješenje

 

Ana Tomanova Makanova je mišljenja da ukoliko se ne čuje jezik svoje nacionalne zajednice na teritoriju gdje ostvarujemo sva prava, onda možemo reći da otvaramo vrata ubrzanoj asimilaciji. Podržavajući zaključke naglasila je da privatni mediji nisu najbolje rješenje, jer se na uređivačku politiku najviše utječe upravo u privatnim medijima. Također je mišljenja da se parcijalno donose zakoni koji reguliraju isto područje, a koji bi trebali kompletirati medijsku sliku - što nije dobro rješenje. 

Robert Santo preneo je stajalište subotičke Skupštine Grada koja je donijela Odluku o oštrom protivljenju privatizaciji Radija Subotice. On je naglasio da bi ovim korakom Mađari, Hrvati, Bunjevci izgubili mogućnost informirati se na svom materinjem jeziku, odnosno govoru, a da cilj Europskog parlamenta nije donijeti zakon kojim se oduzima to pravo.

Članovi Odbora za informiranje većinom glasova prihvatili su zaključke nakon čega će ih uputiti Ministarstvu kulture i informiranja. Protiv je glasovao jedino član Odbora iz Srpske napredne stranke Damir Zobenica, zauzimajući stajalište da njegova partija podržava Nacrt zakona o javnom informiranju i medijima.