Arhiv tekstova

22. ožujka 2002.

U Stonu kod Dubrovnika umro je istaknuti subotički književnik, kritičar, povjesničar književnosti i antologičar Geza Kikić. Tvorac je dva značajna djela »Antologija poezije bunjevačkih Hrvata« i »Antologija proze bunjevačkih Hrvata«. Zbog sudjelovanja u »Hrvatskom proljeću« iz tiska mu je povučeno i rastureno već složeno djelo »Zbornik preporodnog pokreta biskupa Ivana Antunovića«, dok su rukopisi antologije drame, nadalje kritika i eseja bačkih Hrvata navodno – zagubljeni! Rođen je u Subotici 15. rujna 1925.

 

23. ožujka 1877.

U Bajmoku u siromašnoj obitelji kao sedmo dijete rođen je Stipan Kopilović, istaknuti slikar i osnivač Udruženja likovnih umjetnika Vojvodine (1924.). U Budimpešti njegov talent zapaža Gustav Morelli, profesor Škole dekorativnog crtanja, zatim Škole primijenjenih umjetnosti, gdje je Kopilović student (1900.-1902.), a potom studira u klasi profesora Petera Halma na Bavarskoj kraljevskoj slikarskoj akademiji u Münchenu (1902.-1903.). Nakon više godina provedenih u Münchenu, Parizu, Firenci i Rimu vraća se rodnom podneblju. Unatoč tomu što su, za sada, poznata svega dvadeset tri njegova ulja i zidne slike što ih je napravio u transeptu i apsidi bajmočke crkve (1907.–1908.) Stipan Kopilović smatra se prvim impresionistom i najvažnijom likovnom pojavom svoga razdoblja.

23. ožujka 1963.

Rođena je Jasminka Dulić, sociologinja. Nakon diplome stečene na Filozofskom fakultetu u Beogradu magistrirala je u Novom Sadu (»Religioznost, socijalna alijenacija i vrijednosne orijentacije – Analiza rađena na uzorku učenika srednjih škola u Subotici«), a doktorsku radnju obranila je u Beogradu (»Političko-ideološke orijentacije i stranačke preferencije stanovnika Vojvodine«). Jedno vrijeme predaje u subotičkim školama, zatim je koordinatorica obrazovnih i istraživačkih projekata pri Centru za ženske studije, potom je u NIU »Hrvatska riječ« novinarka, a sada odgovorna urednica istoimenog tjednika. 

 

24. ožujka 1999.

U večernjim satima, nešto prije 20 sati, počeli su udari zrakoplovnih snaga NATO pakta na ciljeve u Vojvodini, Srbiji i Crnoj Gori. Predsjednik Vlade SRJ Momir Bulatović proglasio je ratno stanje. Na izvanrednoj sjednici Izvršnog odbora Skupštine općine ustrojen je Krizni štab. Prve sirene oglasile su se u Subotici u 20 sati i 25 minuta, gradske ulice i trgovi su začas opustjeli, prozori zamračeni, svjetla pogašena.  

 

25. ožujka 1999.

Na izvanrednoj sjednici Skupštine općine vijećnici su jednodušno osudili napad na zemlju. Izvršni odbor preimenovan je u Krizni stožer. Istodobno, počelo je plansko isključenje električne energije. Sve osnovne, srednje škole i fakulteti raspušteni su do 2. travnja. Smanjeno je prometovanje na autobusnim linijama, a u bolnici su pojačana dežurstva i pripravnost. Opskrba – redovita.

 

26. ožujka 1744.

Izaslanstvo katoličke općine Subotičkog vojnog šanca: Stipan Vojnić, Ilija Bukvić i Grgo Križanović u Beču je sklopilo ugovor s Kraljevskom komorom o razvojačenju šanca, koji je tada u sklopu Potiske vojne krajine. Poslužio je kao temelj za buduću Povelju kojom je Subotica stekla status slobodne, povlaštene kraljevsko-komorske varoši Szent-Mária (Sveta Marija), prije zvane Szabadka, odnosno Subotica.

 

26. ožujka 1967.

U Zagrebu je umro Ervin Sinkó, književnik, publicist, sveučilišni profesor, akademik. Srednju školu uči u Subotici, učenik je revolucije u Pešti 1918./19., emigrant u Austriji, Švicarskoj, Austriji i SSSR-u. Godine 1939. vraća se u Jugoslaviju, učesnik je NOB-a. objavio je više vrijednih djela u gotovo svim književnim vrstama. Rođen je 5. listopada 1898.

 

27. ožujka 1873.

U Bajmoku je rođen Ljudevit Lajčo Budanović, prvi biskup Subotičke biskupije, među ostalim i zapaženi spisatelj. Prvi rad objavio je 1894. godine u «Subotičkim novinama», a potom je surađivao i u mnogim drugim glasilima. Uz tekstove vjerskog i nabožnog karaktera, piše rodoljubive i poučne crtice i novele, njeguje putopis, te piše članke i rasprave. Pokrenuo je Katoličko književno društvo »Alfa«, podupirući njegovu nakladničku djelatnost, a također je pomagao »Subotičke novine« i njihov podlistak »Kultura«, zatim »Subotičku Danicu« , a od 1935. godine i novopokrenuti književni časopis »Klasje naših ravni«. Umro je 16. ožujka 1958. godine.

 

27. ožujka 1928.

U Subotici, gdje mu je otac bio predavač na Pravnom fakultetu, rođen je i u njoj proveo dobar dio djetinjstva književnik i mislilac Radomir Konstantinović. U literaturi južnoslavenskih naroda novoga vremena ostvario je osobit tip romana. Njegova studija »Filozofija palanke« vivisekcija je malograđanštine i tradicionalizma.  

 

27. ožujka 1998.

Pred prepunom salom HKC-a »Bunjevačko kolo« Dramska skupina Kola upriličila je praizvedbu monodrame »Ilija Troskot i njegova dica«, subotičkog spisatelja Josipa Klarskog (1927.-1997.). Djelo je na scenu postavio Josip Baić, dugogodišnji prvak i redatelj, a jedno vrijeme i ravnatelj subotičkog kazališta. Noseću ulogu tumačio je daroviti Jakov Vojnić Tunić. Scenografiju je izradio slikar Šime Peić.

 

28. ožujka 1817.

Ugledni posjednik Matija Vojnić priložio je trinaest tisuća forinti u fond za gradnju suvremene subotičke Gradske bolnice.