Arhiv tekstova

HKUPD »Matoš« nedavno je dobio znatan dio glazbene ostavštine Julija Njikoša - veliki broj notnih zapisa, pisama, tekstova, fotografija i dr. Ovaj znameniti muzikolog, kao izravni nasljednik djela dr. Josipa Andrića, dobro je poznat Plavanjcima, kao i njegova kći Vesna Njikoš Pečkaj, konzulica savjetnica Republike Hrvatske u Subotici, i supruga Vera Svoboda, poznata vokalna umjetnica. Julije Njikoš je sa svojom suprugom nazočio praizvedbi operete »Na vrbi svirala« dr. Josipa Andrića u Plavni 1956. godine, a svojim predavanjem o Andriću na prvim »Danima A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića«, održanim 2009., oduševio je Plavanjce i goste na manifestaciji. U znak sjećanja na Njikoša, velikog prijatelja Plavne i vrsnog glazbenika, iz obimnog materijala ovoga puta donosimo njegov članak »Jedan dan u Plavni« posvećen ovom podunavskom selu uz naš kratki komentar na kraju teksta.

»Snijegom pokrivenom bačkom ravnicom vozile su nas saonice prema Plavni. Veliko je to bačko selo smješteno 13 km od željezničke postaje Bač. Veže ga i autobusna linija koja ide iz Sombora prema Plavni, no već tri dana autobus ne saobraća. Kažu: zapeo u snigu, pa ne mož dalje... Vlakovi imaju velika zakašnjenja, a i veze su loše, pa se rijetko tko od seljana dade na put. Jedino poštar sa svojim saonama dočekuje svako jutro vlak iz Vinkovaca koji ide prema Subotici. Plavanjci se služe i kraćim putem prema Slavoniji i Srijemu, pa voze svoje proizvode i na vukovarsku tržnicu, koja im je najbliža. No kako Dunavom plove sante leda, to ne mogu sada ni ovim putem sve dok se Dunav ne zamrzne... A onda, ako je debel led, tjeraju čak i saone preko njega, pa su za čas u Vukovaru...

Seljani obavljaju preko dana samo najnužnije zimske poslove. Zatim se skupljaju u komšiluku pa divane... Žene predu, čiju perje, vezu, a djeca se sanjkaju i prave snjegovića... I tako dan za dan kroz to zimsko vrijeme.

Sve je u selu mirno do predveče. Onda započinje rad u Domu dobrovoljnog vatrogasnog društva... Predavanja, sastanci, kružoci, domaćinski tečajevi, savjetovanja poljoprivrednika... A na kulturno-prosvjetnom polju doživjeli smo jedno ugodno iznenađenje.

Mjeseca rujna prošle godine pozvao je članove diletantske sekcije i omladinu sela, koja ima volju i smisla za rad u sekciji, na sastanak tajnik Vatrogasnog društva u Plavni Antun Šarvari. On im je predložio da se upuste u jedan nesvagdašnji posao. Njihov čika Andrić, kako oni nazivaju poznatog bačkog kompozitora dr. Josipa Andrića, napisao je operetu ’Na vrbi svirala’ na temelju nekoliko istinitih događaja zbitih oko 1912. godine u Plavni. Mjesni učitelj Edo Bazler, koji je režirao već nekoliko Nušićevih komedija, prihvatio se režije u zajednici s Antunom Šarvarijem, a Josip Probojčević, također seljanin iz Plavne, sastavio je orkestar, koji će sudjelovati u izvedbi operete. I onda, prišli su ozbiljnom poslu.

Nije ni čudo. Rijetko se koje selo može pohvaliti da mu koji kompozitor posvećuje toliko pažnje koliko to čini Plavni dr. Josip Andrić. Nakon vrlo uspjelog Plavanjskog kola (kojim započinje i opereta) posvetio je ovom selu još nekoliko svojih kompozicija, a sada i ovu operetu.

Pokusi su započeli. Četrdesetak omladinaca i omladinki dolazili su skoro svaki dan na pokuse. Jedan dan su vježbali solisti, drugi pjevački zbor, treći orkestar. Zatim čitači, aranžerke i konačno je došao prvi veljače, dan praizvedbe.

Koliko je zanimanje seljana bilo za operetu vidi se najbolje po tome, da su već unaprijed za pet predstava karte bile rasprodane. Predstave su se održavale od prvog do petog veljače. Čak i iz susjednih sela dolazili su seljani na predstave.

Bio je to veliki događaj u Plavni. Kada smo gledali na pozornici Mariju Polgar, Anu Lakić, Marišku Šarvari, Katicu Ružička, Đuru Higla, Vernera Klopku, Karola Vađinu i ostale seljane Plavne, nismo mogli niti pomisliti da će opereta biti zaista tako lijepo izvedena. Svi su oni dali sve od sebe. Josip Benak, slikar samouk, također seljak iz Bođana, trudio se da vjerno prikaže u svojoj inscenaciji mjesta gdje se radnja odvija, pa je i on zaslužan za uspjeh operete, koja je tako lijepo primljena od gledalaca.

Članovi diletantske sekcije Dobrovoljnog vatrogasnog društva pozvani su već i na gostovanje u Vajsku, Bač i Bođane. Sada se bave mišljenjem da osnuju amatersko kazalište u Plavni. Uspjeh ove predstave dokazuje da će to zbilja biti u stanju.«

To se doista na neki način počelo i ostvarivati, ali nastale su okolnosti koje su zaustavile ostvarenje ove plemenite namjere. Nakon dugog vremena, osnutkom HKUPD-a »Matoš«, Hrvati u Plavni pokušavaju oživjeti te ideje i popuniti praznine koje su vremenom nastale. Za to je potrebno mnogo truda i angažiranje što većeg broja mladih, što je u ovom selu koje ima sve manje stanovnika teško ostvarivo.