Arhiv tekstova

Sombor je grad koji je između dva popisa stanovništva izgubio deset postotaka svog stanovništva. Za jedno desetljeće izgubio je pet tisuća radnih mjesta i to uglavnom u proizvodnji. Sombor spada u gradove s najviše neuspjelih privatizacija. Brzinu propasti somborskog gospodarstva nije pratilo otvaranje novih radnih mjesta, pa se službeno kao nezaposleno vodi 7800 ljudi i svatko će na pitanje što je najveći problem Sombora, reći nezaposlenost. Oko osam tisuća mještana grada i okolnih sela živi od neke vrste socijalne pomoći. S druge strane ovaj grad, koji se nalazi u blizini Dunava, granica s Mađarskom i Hrvatskom, ima povoljan položaj. Veliko bogatstvo je i više od 100.000 hektara zemlje. Sombor baštini tradiciju grada, a taj je status dobio, ili bolje reći kupio, još davne 1749. godine. 

Od skoro 86.000 stanovnika polovica živi u gradu i okolnim salašima, a druga polovica u 15 sela. Gradska kasa ove godine raspolaže s 2,5 milijarde dinara. Značajna sredstva iz proračuna izdvajaju se za socijalna davanja. Za narodnu kuhinju ove će godine biti izdvojeno 14 milijuna dinara. Nastavljaju se projekti subvencioniranja prijevoza učenika srednjih i osnovnih škola, naknade za nezaposlene porodilje i trudnice, financiranje inkluzivnog obrazovanja, dodatak za prvorođeno dijete, obuka plivanja osnovaca... Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, povećana su ulaganja u zarade i nabavu opreme za Dom zdravlja. Do sada je bilo šest zaposlenih mladih liječnika u selima, a kako se pokazalo da je potrebno pojačati seoske ambulante zdravstvenim radnicima planirano je zapošljavanje 10 mladih liječnika, uključujući i stomatologe. Takav grad drugi mandat vodi gradonačelnik Nemanja Delić iz Demokratske stranke. Na čelo Grada Sombora došao je s mjesta predsjednika Skupštine grada 2009. godine. Nakon prošlogodišnjih izbora lokalna vlast u Somboru ponovno je formirana oko Demokratske stranke, a Delić je ostao na funkciji gradonačelnika Sombora. 

HR: Na mjestu prvog čovjeka Grada Sombora drugi ste mandat. Što biste istakli kao najvažnije stvari koje su u Somboru urađene u tom periodu, a koji su značajni planovi ipak ostali neostvareni?

Sombor je grad s vrlo specifičnim kulturno-povijesnim naslijeđem, čija je cijela gradska jezgra pod režimom zaštite države. Centar grada s pješačkom zonom i glavnom ulicom potpuno je izmijenio fizionomiju i sada je jedno od ljepših mjesta u ovom dijelu Europe. U posljednjih nekoliko godina u komunalnu izgradnju je uloženo sredstava u visini od skoro tri gradska proračuna, zahvaljujući mahom sredstvima sa strane, izvan proračuna grada. 

Naš cilj je nastavak poticanja ulaganja u poljoprivredu, kroz izgradnju sustava za navodnjavanje i rad na promjeni sustava proizvodnje. Ovdje, na izvoru sirovina, treba se dovršiti viši stupanj obrade poljoprivrednih proizvoda, a ne da se skoro isključivo ljudi bave ratarstvom. 

HR: Ima li realne šanse da se ti neostvareni planovi realiziraju u ovom vašem mandatu?

Mi ćemo se zalagati za naše ciljeve, a kako će biti, to ne ovisi samo od nas. Agrarna politika je u najvećoj mjeri u nadležnosti republičke Vlade. Politička stabilnost i racionalnost odluka viših razina vlasti bitno će utjecati na ostvarenje tih ciljeva.

HR: Ono što najviše zabrinjava građane Sombora je to što u Somboru nema posla. Mnogo češće slušamo vijesti o otpuštanjima, radnicima koji godinama ne mogu naplatiti svoje plaće, stečajevima. U toj situaciji svi pokucaju na vrata Grada Sombora. Koliko im možete pomoći?

Situacija u gospodarstvu je izuzetno teška. Ne samo kod nas. Pokraj svih manjkavosti tranzicije i vlasničke pretvorbe kroz koju smo prošli i prolazimo, danas smo svjedoci i velike ekonomske krize širih razmjera. Mnogi ljudi danas veoma teško žive i ima obitelji u kojima, nažalost, nitko nije zaposlen. Svjesni smo da kao lokalna samouprava ne možemo bitno utjecati na kreiranje gospodarskog ambijenta niti voditi ekonomsku politiku. Ipak, mnogim mjerama i programima financiranim s proračuna grada pokušavamo makar djelomice sudjelovati u rješavanju tog problema, zapošljavajući po projektima mlade i obrazovane ljude u institucijama čiji smo osnivači, ali i one s nižim obrazovanjem kroz programe gerontodomaćina, personalnih asistenata i javnih radova. Iz godine u godinu izdvajamo sve veća sredstva za različita socijalna davanja najugroženijima. S druge strane, ulažemo u komunalne objekte u cilju pripremanja lokacija za nove investicije. 

HR: S jedne strane svjedoci smo zatvaranja radnih mjesta, otpuštanja, a s druge strane u Somboru nema novih investicija. Hoće li se to promijeniti i zbog čega Sombor ne može, recimo kao Subotica ili Srijemska Mitrovica, privući investitore?

Surađujemo sa svim postojećim gospodarstvenim čimbenicima i nudimo pogodnosti, olakšice i partnerski odnos administracije prema investitorima koji žele ulagati u naš grad. U posljednjih nekoliko godina otvoreno je nekoliko potpuno novih proizvodnih postrojenja, ali je to još uvijek nedovoljno da apsorbira sve probleme nagomilane u prošlosti. Imamo dobru radnu snagu bez posla, imamo prostora za ulaganja, i to je ono što svakodnevno nudimo investitorima koji se interesiraju za ulaganje u našem gradu.

HR: Često volimo isticati kako Sombor ima povoljan geografski položaj, jer se nalazi u blizini državnih granica i međunarodne rijeke Dunav. Međutim, o proširenju graničnog prijelaza s Mađarskom Bački Breg više se i ne govori, nema ni najavljene gradnje luke na Dunavu, pristan na Dunavu nije u funkciji. Hoće li se tu desiti neki pomaci?

Iz sredstava fondova Europske Unije grad je završio izradu projekta rekonstrukcije ceste od Sombora do mađarske granice kod Bačkog Brega. Radi se o državnoj cesti i očekujemo sudjelovanje države u njezinoj izgradnji. Završava se planska dokumentacija za nastavak izgradnje obilaznice oko Sombora. Pokrenuli smo inicijativu za poboljšanje prometnica prema Bačkoj Topoli i Subotici. Cilj je i obilaznica oko Bezdana do mosta 51. divizije na Dunavu prema Republici Hrvatskoj. Bolja prometna povezanost bitan je preduvjet olakšanja protoka ljudi i materijalnih dobara, time i gospodarskog i sveukupnog razvoja. Što se tiče luke na Dunavu kod Bezdana, grad je pokušao aplicirati na fondove u okviru Dunavske strategije, ali smo naišli na probleme nastale u ranijem periodu i to nas trenutačno onemogućava da dalje radimo na tome.

HR: Prema posljednjem popisu stanovništva oko 63 postotaka čine Srbi, oko 11 postotaka Mađari, nešto više od osam postotaka Hrvati, zatim druge nacionalne manjine. Koliko se vodi računa o nacionalnim manjinama u Somboru i okolnim selima? 

Sombor je multinacionalna sredina u kojoj složno žive pripadnici preko dvadeset različitih nacionalnosti. Nacionalna i svaka druga šarolikost našu sredinu čine zanimljivom i obogaćuju somborsku kulturu i svakodnevni život. Po tim odlikama, Sombor je Europa u malom. Ovdje se zna građanski red, imamo osjećaj pripadnosti jednoj zajednici uz poštovanje različitosti. Svima nama je prosperitet našeg grada na prvom mjestu.

HR: U samom Somboru, okolnim salašima i u nekoliko sela ima nešto iznad sedam tisuća Hrvata. Kakva je suradnja s hrvatskom nacionalnom zajednicom, s njihovim političkim organizacijama ili udrugama? 

U gradu Somboru postoji odlična suradnja s hrvatskom nacionalnom zajednicom, organizacijama i udrugama somborskih Hrvata. Zajednički smo izgradili i unaprijedili odnose i s institucijama Republike Hrvatske u našoj državi. Jedan od najvažnijih rezultata te suradnje u posljednje vrijeme je pokretanje konzularnih dana u Somboru. Naši sugrađani, kao i žitelji Zapadno-bačkog okruga i šire, mogu u Somboru u prostorijama Gradske uprave riješiti poslove vezane za konzularnu administraciju, brže, lakše, jeftinije i bliže mjestu stanovanja nego do sada.    

HR: Koliko grad Sombor u financijskom ili nekom drugom smislu može podržati aktivnosti, manifestacije, gostovanja hrvatskih udruga ?

Grad u kontinuitetu podržava kulturne i druge aktivnosti i manifestacije hrvatskih udruga. Nastojimo da se suradnja odvija kroz međusobno uvažavanje, partnerstvo na projektima i provođenje zajedničkih aktivnosti, a ne da se podrška shvaća isključivo kao pomoć. Materijalna potpora je u skladu s mogućnostima nevelikog gradskog proračuna, ali je važno istaći da se financiranje manifestacija od značaja za pripadnike manjinskih nacionalnih zajednica svake godine predviđa kao posebna proračunska stavka rezervirana samo za njih. 

HR: Kakva je suradnja sa susjednim općinama u Hrvatskoj kroz neke zajedničke projekte Europske Unije ili neke druge oblike suradnje? 

Imamo izrazito dobru volju i želju za prekograničnom suradnjom, na dobrobit stanovnika s obiju strana granice. Do sada su razne organizacije iz našeg grada aplicirale, zajedno s partnerima iz Republike Hrvatske, na više natječaja raspisanih od strane Europske Unije. Jedan mali broj projekata je prošao, no u posljednje vrijeme nismo imali uspjeha i smatramo da na tome trebamo zajednički raditi da se situacija popravi. Nama su veoma važni kontakti s gradovima u blizini granice, ali i s drugim gradovima u Republici Hrvatskoj. Mislim da je unapređenje gospodarske i svake druge suradnje u regiji neophodno radi veće konkurentnosti i razvoja potencijala svih država nastalih iz bivše zajedničke države. Trebamo razmjenjivati ideje i iskustva, koristeći mnoge točke koje nas povezuju i olakšavaju komunikaciju. Za to su neophodni partneri i zato grad Sombor među važnim zadacima prepoznaje poticanje suradnje s gradovima u Hrvatskoj.