U znak sjećanja na prvu javnu proslavu »Dužijance«, u organizaciji Udruge bunjevačkih Hrvata »Dužijanca« danas, na blagdan bl. Marije Petković, otkrivena je spomen-ploča postavljena na glavnom ulazu crkve sv. Roka u Subotici, o 75. obljetnici smrti bačkog hrvatskog svećenika, kulturnog djelatnika, književnika i političara Blaška Rajića.
Prije svečanog otkrivanja spomen ploče, u spomenutoj je crkvi služena sv. misa koju je predvodio preč. Vinko Cvijin, biskupijski savjetik i župnik subotičke župe Uskrsnuća Isusova, u koncelebraciji sa svećenicima Subotičke biskupije.
Župnik župe sv. Roka i predsjednik UBH "Dužijanca" mons. dr. Andrija Anišić ovom je prigodom rekao kako se spomen-ploča otkriva na prijedlog UBH-a »Dužijanca« i to u crkvi sv. Roka u kojoj je 40 godina bio župnik velikan našeg hrvatskog naroda, bunjevačkog roda mons. Blaško Rajić, koji je u ovoj crkvi 6. kolovoza 1911. godine slavio prvu misu zahvalnice »Dužijance«.
»Htjeli smo ovom pločom na našoj crkvi ovjekovječiti taj dragi događaj u povodu 75. obljetnice smrti mons. Blaška Rajića i o proslavi ovogodišnje 116. ’Dužijance’. Nije slučajno izabran ovaj dan za ovu svečanost. Naime, bl. Marija Petković je 1929. godine, u dogovoru s mons. Blaškom Rajićem, odlučila u ovu župu dovesti svoje sestre Kćeri Milosrđa i te godine je uz pomoć župnika Rajića započela graditi samostan svojim sestrama«, rekao je, među ostalim, mons. dr. Andrija Anišić.
Spomen-ploču, nakon euharistijskog slavlja, a u čast mons. Blaška Rajića i »Dužijance«, svečano su otkrili ovogodišnji bandaš i bandašica Teo Margetić i Mila Kujundžić.
Podsjetimo, a kako je navedeno na internetskoj stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, dugi i plodni pastoralni i kulturno-društveni rad Blaška Rajića započeo je u župi sv. Roka u Subotici, koji je prekinut samo kratko za vrijeme Drugoga svjetskog rata (1941. – 1943.). Ova hrvatska župa Rajićevim dolaskom za župnika doživjela je procvat. U njoj je pokrenuo akciju očuvanja narodnih stečevina i običaja, a najpoznatiji će ostati po tradicionalnoj obiteljskoj svetkovini »Dužijanci« koju je uveo u crkvu i time joj dao općenarodni karakter.
