U organizaciji Udruge građana »Urbani Šokci« večeras je u Gradskoj kući u Somboru održano predavanje »Glagoljaš sam, time se ponosim: crtice o slavonsko-srijemskom glagoljaštvu«. O glagoljici koja je bila rasprostranjena na cijelom prostoru Hrvatske govorila je profesorica Filozofskog fakulteta u Osijeku dr. sc. Milica Lukić.
Kako je kazala, prošle godine obilježavalo se 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva, ali je manje poznato da je to bila i godina u kojoj se obilježavalo 1100 godina hrvatskog glagoljaštva, jer se u istom dokumentu spominju i kralj Tomislav i hrvatsko glagoljaštvo.
»U devetom stoljeću, nakon što su sveta braća Konstantin Ćiril i Metodije, dva vrhunska solunska intelektualca, oblikovali staroslavenski jezik i za njega oblikovali posebno pismo, još su za svoga života dobili papinsko dopuštenje da se slavenski jezik, zajedno sa svojim pismom, koristi u liturgiji i da se podigne na razinu oltara«, kazala je dr. sc. Lukić.
Glagoljica, koja je najprije bila staroslavensko pismo, svoj najveći procvat imala je na hrvatskom tlu, gdje će aktivno živjeti sve do 19. stoljeća, do kada se u Hrvatskoj upotrebljavalo staroslavensko bogoslužje.
»Veliki biskup Josip Juraj Strossmayer obnovio je glagoljašku baštinu i ona živi do danas na kroatističkim katedrama«, kazala je dr. sc. Lukić i podsjetila da se od 2019. godine 22. veljače obilježava kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, a 2014. godine glagoljično pismo zaštićeno je kao nematerijalna kulturna baština Hrvatske.
Glagoljica je bila prisutna i na prostorima Slavonije, a mjesto koje posebno čuva glagoljašku tradiciju jesu Komletinci, gdje su i table s nazivima ulica ispisane glagoljicom.
Predsjednica Udruge građana »Urbani Šokci« Marija Šeremešić kazala je da je predavanje o glagoljici dio ovogodišnjeg programa Dani hrvatske kulture u Somboru.
»Tijekom godine imamo niz programa i jedna od aktivnosti upravo je ovo predavanje o glagoljaštvu. Mislili smo da bi bilo zanimljivo naš hrvatski narod upoznati s tim pismom, tim prije što kroz obrazovanje na ovim prostorima nismo imali prilike slušati o tome. Nakon ovog predavanja ideja je možda organizirati jedan okrugli stol gdje bi se govorilo o glagoljici i na drugim prostorima, kao i radionice za djecu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku«, kazala je Šeremešić.
