Između 80 i 90% građana smatra da političari, političke stranke i država gledaju samo svoj interes, a na štetu građana, i zbog toga je vrlo nizak nivo povjerenja, ispod deset posto, u najvažnije institucije: Skupštinu, predsjednika, policiju... Nizak stupanj povjerenja, ispod 30%, građani pokazali i u Europsku uniju, nevladine organizacije i NATO

Nepovjerenje u međunarodne i nevladine organizacije i medije najsnažniji su pokazatelji antieuropskog sentimenta kod građana, pokazalo je istraživanje »Pozadina antieuropskog sentimenta u kontekstu društveno-političke krize na multietničkom uzorku u Vojvodini« dr. Jasminke Dulić, a koje je prošle srijede, 15. travnja, u Inspira Hubu predstavljeno na tribini »Cijena slobode« koju je organizirao portal Magločistač.

Kako je autorica rekla, istraživanjem je obuhvaćeno 840 ispitanika, od čega ih je oko 90 posto iz Vojvodine, a ostalih desetak posto iz Beograda i centralne Srbije.

»Antieuropski sentiment ukazuje na suprotstavljanje i neprijateljstvo prema europskom projektu koji uključuje strah od gubitka suvereniteta, gubitka nacionalnog identiteta, prirodnih bogatstava i osporavanje bilo kakvih benefita od pripadanja Europskoj uniji te podupiranje oslonca na Rusiju ili Kinu i indikator je političkog nepovjerenja u Europsku uniju«, rekla je Dulić.

Politički cinizam i mentalitet opsadnog stanja

Na temelju dobijenih rezultata oko trećine ispitanika pokazuje antieuropski sentiment, a najjači među njima su potvrdni odgovori da će Europska unija uništiti naša prirodna bogatstva (35,3%), odnosno da će potpuno urušiti našu državnu suverenost (34,7%). Blizu njih su i tvrdnje navedene u anketi kako Europska unija neće donijeti nikakvu korist našoj zemlji na koje je pozitivan odgovor dalo 29,5% ispitanika, odnosno da će Europska unija uništiti naš nacionalni identitet (28,6%) dok svega 15,7% smatra da se Srbija više treba osloniti na Rusiju i Kinu u odnosu na Europsku uniju.

Rezultati istraživanja pokazali su izuzetno visok stupanj »političkog cinizma«, odnosno gotovo pa općeg nepovjerenja u političare i institucije sustava. Tako je na tvrdnju da političari uvijek više obećavaju no što mogu ostvariti pozitivno odgovorilo čak 91,4% ispitanika, a tek jedan postotak manje osvojila je tvrdnja da se mjesto u parlamentu lakše može osvojiti putem veza i poznanstava negoli na temelju vlastitih sposobnosti. Izuzetno visoke postotke slaganja zabilježile su i tvrdnje po kojima zastupnici odveć vode računa o interesima nekoliko moćnih grupa a nedovoljno o općem interesu (89,3%); političke stranke zanima samo glas a ne i mišljenje građana (88,5%); političari gledaju samo kako ostvariti privatne interese (86,4%), te da država gleda samo na to kako izvući što veću korist od građana (80,4%). Ipak, znatno je niži postotak slaganja s tvrdnjama u anketi da ne treba vjerovati nijenoj političkoj stranci (46,7%) i da se politikom bave samo nemoralni i nepošteni ljudi (39,5%), a najmanje slaganja u postotcima je zabilježeno s tvrdnjom da vladina politika ima malo utjecaja na svakodnevni život (28,9%).

»Politički cinizam je stavovska orijentacija koji se sastoji od uvjerenja i emocija koje ukazuju na nepovjerenje prema političkim akterima, političkim institucijama ili političkom sustavu u cijelosti. Uključuje percepciju političara kao amoralnih i nekompetentnih i osporavanje iskrenosti motiva ili djelovanja političkih aktera«, rekla je autorica istraživanja.

S tim u vezi idu rezultati koji se tiču povjerenja u institucije sustava, a koje – s izuzetkom Vojske Srbije (36,2%) – ne dosežu niti trećinu pozitivnih odgovora. Najamnje povjerenja (tek 4,9%) ispitanici imaju u Skupštinu Srbije i medije, a slijede ih BIA (5,1%), Vlada, sudstvo i državno tužiteljstvo (6,2); predsjednik države i sindikati (6,3), Vlada Vojvodine (7,1), policija (8,1), dok dvoznamenkasti postotak povjerenja imaju Srpska pravoslavna (12,2) i Katolička crkva (18,5%). Udio povjerenja u međunarodne organizacije također nije visok, pa tako u Europsku uniju povjerenje ima 28,4% ispitanika, u nevladine organizacije 20,3; u međunarodne organizacije 17,8, a najmanje u NATO – 12,8%.

Kao jedan od uzroka koji utječu na formiranje antieuropskih stavova kod građana Jasminka Dulić navela je i »mentalitet opsadnog stanja«:

»To je uvjerenje o postojanju negativnih intencija svijeta prema vlastitoj naciji i spremnost da se koriste sva sredstva u cilju samoobrane, uključujući silu, i negativna politička očekivanja od susjednih zemalja. Drugim riječima, mentalitet opsadnog stanja podrazumijeva uvjerenje da nacija stoji sama protiv neprijateljskog svijeta i da postoji prijetnja opstanku grupe, a da nacija ne može očekivati ​​pomoć ni od koga u nevolji«.

Ipak, rezultati nisu potvrdili visok stupanj slaganja ispitanika s većinom ponuđenih tvrdnji: cijeli svijet se zavjerio protiv nas (6,1%); svatko tko se suprotstavi mišljenju većine slabi naciju (8,1); većina nacija bi se zavjerila protiv nas kada bi im se za to pružila prilka (14,1); ne možemo se pouzdati u savjete drugih nacija jer oni nisu uvijek na našu dobrobit (31,3)..., a jedino je faktor »potreba za jedinstvom« pokazao viši i visok stupanj slaganja s ponuđenim tvrdnjama: samo nas jedinstvo može spasiti od vanjskih neprijatelja (49,3) i zbog konstantne opasnosti po naše preživljavanje moramo riješiti naša unutarnja neslaganja (74,2%).

»No East, no West«, i šokantno i ohrabrujuće

Komentirajući istraživanje, međunarodna ekspertkinja za ljudska prava mr. Tatjana Perić rekla je da je šokirana dijelon rezultata koji se odnose na sveopće nepovjerenje građana u domaće institucije:

»Mi živimo u jednom vrlo specifičnom momentu u kome društveni pokreti, uključujući i studentski, uporno traže izbore nakon kojih bi se ta situacija izmijenila i uporno ne dobjaju odgovor na to. Stoga i imamo situaciju jednog izuzetnog nepovjerenja u institucije koje vode ovu državu; institucije koje funkcioniraju kroz svoje političke kanale i to je vrlo zabrinjavajuće (...) Ali, ono što jest ohrabrujuće je da se i kroz ovo istraživanje vidi jasan cilj kroz podatke o tome da građani znaju za koga će glasati (83%) i da će izaći na izbore (87%). Ti podaci nam govore da je za običnog čovjeka politika jako bitna stvar i da se o njoj informiraju koliko god mogu«.

Student Visoke tehničke škole strukovnih studija u Subotici Nenad Gojković, odgovarajući na pitanje stoje li mladi pod bilo čijom zastavom (EU, Rusija ili Kina), rekao je:

»Prije svega, pozvao bih se na članak 1. Ustava Srbije u kom se jasno kaže kako je naša država zasnovana na europskim načelima. Mi prije svega želimo da se vladavina prava i demokracija primijene u praksi, a ne da budu mrtvo slovo na papiru. Ali, da bismo mi uopće pričali o vanjskim faktorima, Europskoj uniji ili Rusiji, moramo prije toga stvoriti referendumsku atmosferu, a da bismo to uradili, potrebno je osigurati uvjete za to. Ono što je također bitno kada su ove stvari u pitanju jest da o njima trebaju biti pitani svi građani Srbije. To je naš stav i njega se držimo. Najjednostavnije rečeno: mi se želimo baviti internim stvarima naše države jer su institucije u ozbiljnom problemu i trenutačno ništa ne funkcionra kako mi smatramo da bi trebalo«.

Urednica Magločistača Mirana Dmitrović istaknula je veliku vrijednosnu razliku u razmjerno kratkom razdoblju, od pripreme do završetka samog istraživanja:

»Kada smo pisali prijedlog projekta, a to je bilo prije godinu i pol dana, situacija je bila jedna; kada smo pisali konačni prijedlog projekta, situacija je bila drugačija; kad smo počeli realizaciju projekta, opet se promijenila situacija, a danas živimo u takvim prilikama da više ne postoji niti potreba da se fingira na kom je putu Srbija i radi li bilo što kako bi unaprijedila svoje institucije, zacementirala vladavinu prava, uspostavila pravnu državu... Moj osobni dojam je da živimo na ruševinama jednog društva«.

Ona je dodala da, iako je broj ispitanika izuzetno velik, on nije i reprezentativan nego, uvjetno kazano, predstavlja čitateljsku zajednicu portala Magločistač.

Kao primjere za to navedimo da najveći broj ispitanika ima završen fakultet (46,1%) ili visoku strukovnu školu (14,6%), te da se najveći broj njih (40,5%) izjasnio kao pripadnik mađarske nacionalnosti i katoličke vjeroispovijesti (37,3%), što se, kako je i sama Jasminka Dulić rekla, velikim dijelom poklapa s obrazovnom strukturom čitatelja Magločistača i nacionalno-vjerskom strukturom sjevera Bačke i Potisja.