Ovogodišnje vremenske prilike zasad su ipak nešto povoljnije nego prethodnih sezona: proljetni mraz u prvoj polovici travnja nije ostavio veće posljedice.
U ratarskoj proizvodnji travanj je jedan od najosjetljivijih mjeseci za zdravstveno stanje strnih žita

Na poljima i u voćnjacima u Bačkoj proljetni radovi ovih su dana u punom zamahu. Dok su ratari u ozimoj pšenici i ječmu usmjereni na zaštitu od gljivičnih bolesti i praćenje štetnika, voćari posebnu pozornost posvećuju koštičavim vrstama, ponajprije zaštiti od monilije i drugih bolesti koje se razvijaju u uvjetima povećane vlage. Ovogodišnje vremenske prilike zasad su ipak nešto povoljnije nego prethodnih sezona: proljetni mraz u prvoj polovici travnja nije ostavio veće posljedice, iako će se stvarni opseg eventualnih oštećenja moći preciznije ocijeniti tek nakon daljnjeg razvoja plodova.

Zaštita pšenice i ječma sada je jedan od ključnih poslova

Ovoga tjedna razgovarali smo sa Senkom Romić, diplomiranom inženjerkom fitomedicine. Razlog za to su svakako proljetni radovi kako na njivi, tako i voćnjacima. U ratarskoj proizvodnji travanj je jedan od najosjetljivijih mjeseci za zdravstveno stanje strnih žita.

»Prema aktualnim preporukama sustava za prognozu i izvještavanje o zaštiti bilja, ozima pšenica u sjevernom dijelu Srbije nalazi se u fazi vlatanja, od prvog do drugog koljenca, što je jedna od najvažnijih faza za pravodobnu zaštitu usjeva. Na terenu su registrirani simptomi sive pjegavosti lista pšenice, žuto-smeđe pjegavosti, septorioze, lisne hrđe i pepelnice strnih žita, a na velikom broju parcela intenzitet zaraze doseže ili prelazi pragove štetnosti. Stručnjaci upozoravaju da su padaline, visoka vlaga zraka i prisutnost rose tijekom prethodnog razdoblja dodatno pogodovali širenju bolesti, pa je pravodobni fungicidni tretman presudan za očuvanje lisne mase i prinosa. U usjevima je zabilježena i pojava žitne pijavice, zbog čega se preporučuje i pojačan nadzor nad populacijom ovoga štetnika«, govori nam Senka Romić.

Kako kaže, slično je i u ječmu, gdje se ove sezone posebna pozornost skreće na ramularioznu i mrežastu pjegavost lista.

»U ranije posijanim usjevima već se pojavio list zastavičar, a upravo je to razdoblje kada biljke postaju posebno osjetljive na razvoj ramulariozne pjegavosti. Dodatni problem predstavlja činjenica da se prvi simptomi lako mogu zamijeniti s fiziološkim pjegama, pa proizvođači moraju češće obilaziti parcele. Prema aktualnim stručnim upozorenjima, vlaga od kiše i rose, velika temperaturna kolebanja i snažno sunčevo zračenje pogoduju razvoju bolesti, koja može smanjiti prinos i do četvrtine te narušiti kvalitetu zrna. Upravo zato se zaštita u ječmu ove godine ne svodi samo na rutinski tretman, nego na procjenu rizika prema sorti, stanju usjeva i lokalnim vremenskim prilikama« ističe Romić.

Istodobno, ovogodišnja sjetvena slika potvrđuje i jednu važnu promjenu na oranicama. Prema izvješću Bete, objavljenom 14. travnja, poljoprivrednici se zbog prošlogodišnje suše i slabih rezultata kukuruza sve češće okreću suncokretu i drugim uljaricama, odnosno kulturama koje lakše podnose manjak padalina. Takav trend podudara se i s opažanjima s terena u Bačkoj, gdje se sve više govori o manjim površinama pod kukuruzom nego ranijih godina. To pokazuje da se proljetni radovi ove sezone ne odvijaju samo pod pritiskom bolesti i vremenskih rizika, nego i pod sve jačim utjecajem klimatskih promjena i prilagodbe proizvodnje novim uvjetima.

»Sve više ratara odlučuje se tražiti alternativu kukuruzu, mislim da se ove godine posijalo najmanje kukuruza u Bačkoj. Među alternativnim kulturama sve se češće pojavljuje mak. Tu je svakako i uljana repica, ali zbog sušne jeseni ona je stradala i podbacila. Stoga su se mnogi ratari na parcele pogođene sušom odlučili posaditi suncokret. Na taj način će još i moći ostvariti neki profit«, nastavlja Romić.

Voćnjaci pod povećalom: monilija i bolesti lista najveća su prijetnja

U voćnjacima je situacija također vrlo osjetljiva, osobito kod koštičavih voćnih vrsta.

»Prema najnovijim preporukama za zaštitu voća, kajsija, breskva, nektarina, šljiva, višnja i trešnja nalaze se, ovisno o vrsti, lokalitetu i sorti, od faze početka cvatnje do faze formiranja plodova. U zasadima koji su još u cvatnji i dalje postoji rizik od monilije, pri čemu su za zarazu posebno povoljni uvjeti visoke vlage i temperature od 5 do 25 stupnjeva. Struka upozorava da se nakon ostvarene infekcije daljnji razvoj simptoma više ne može zaustaviti, zbog čega je preventivna zaštita od presudne važnosti, osobito prije najavljenih padalina. Moram naglasiti kako su voćari osobito savjesni povodom ovog pitanja, dolaze kod nas po savjete, traže naša stručna mišljenja, a mi im drage volje izlazimo u susret. U voćnjacima u kojima je cvatnja već završila fokus se premješta i na druge bolesti. U uvjetima povećane vlage raste rizik od šupljikavosti lista koštičavog voća, bolesti koja na trešnji, višnji i šljivi najčešće napada lišće, dok kod breskve i nektarine može zahvatiti i mladice i pupove. Kod kajsije se može javiti i pojava tzv. šugavih plodova. Dodatno, želim upozoriti da su tijekom duljeg dijela cvatnje kajsije, breskve i šljive bile prisutne padaline, niže temperature i visoka vlaga, pa proizvođači moraju posebnu pozornost posvetiti upravo gljivičnim oboljenjima. U šljivicima se nakon oplodnje prati i pojava šljivine osice, pa se zaštita ne završava samom cvatnjom, nego se nastavlja i u fazi zametanja plodova«, nastavlja Senka Romić.

Manje mraza nego ranijih godina, ali i dalje bez konačne procjene roda

Za razliku od prethodnih sezona, ove godine voćari su ipak dočekali nešto mirnije proljeće. Prema upozorenju, objavljenom 7. travnja, kritično razdoblje mogućih jutarnjih mrazova odnosilo se na dane od 9. do 12. travnja, kada su na pet centimetara iznad tla prognozirane negativne temperature koje su mogle nepovoljno utjecati na rano iznikle usjeve i otvorene cvjetove voća. Naknadne procjene stručnjaka, međutim, govore da mraz ovoga puta uglavnom nije ostavio ozbiljnije posljedice. RTS je 17. travnja objavio da je ovog proljeća prijetnja od mraza bila znatno manja nego prethodnih godina te da štete nisu bile značajne, iako je na pojedinim lokalitetima, uključujući Subotičko-horgošku pješčaru, zabilježeno djelomično izmrzavanje kajsije, višnje i pojedinih sorti jabuke.

»Kod nas u Subotici, u noći između 8. i 9. travnja bio je prisutan mraz koji je srećom trajao samo sat i pol vremena, kako smo imali priliku čuti od voćara, te nije uspio načiniti veću štetu. Prijašnjih godina mrazevi su trajali po pet sati više noći uzastopno što je naravno uzrokovalo izostanak roda. Većina voćara za sada i dalje ne izlaze s konačnim procjenama, jer će se stvarni stupanj oštećenja moći preciznije vidjeti tek kako se plodovi budu dalje razvijali. Ono što također treba spomenuti, zbog niza loših godina u voćarstvu, u subotičkim voćnjacima je povađeno preko 80% zasada jabuke. Zbog nekoliko uzastopnih loših godina, obilježenih niskim otkupnim cijenama, visokim troškovima proizvodnje i sve češćim vremenskim ekstremima, dio proizvođača odlučio se na vađenje zasada jabuka jer takva proizvodnja više ne donosi sigurnu zaradu. Dodatni problem predstavlja i činjenica da su ulaganja u zaštitu, navodnjavanje, skladištenje i radnu snagu sve veća, dok tržište često ne prati te troškove, pa mnogi voćari procjenjuju da im se održavanje postojećih nasada više ne isplati. Kada se tome pridodaju štete od mraza, suše, tuče i oscilacije u prinosima i kvaliteti plodova, jasno je zašto se pojedini proizvođači odlučuju napustiti voćarstvo i okrenuti se drugim, isplativijim kulturama«, zaključuje Senka Romić.