FOTO: www.stat.gov.rs
Službeni podaci pokazuju da su inflatorni pritisci u Srbiji oslabjeli i da su cijene ušle u ciljane okvire Narodne banke Srbije, no industrija i ukupni gospodarski rast i dalje ne daju dovoljno razloga za veći optimizam
Nakon razdoblja snažnih poskupljenja i izraženih inflatornih pritisaka Srbija je početkom 2026. godine ušla u mirniju fazu kada je riječ o rastu cijena. Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u ožujku ove godine bile su više za 0,5 posto u odnosu na veljaču, dok je međugodišnja inflacija iznosila 2,8 posto. Time se inflacija i dalje nalazi unutar ciljanog koridora Narodne banke Srbije, koji iznosi tri posto, uz dopušteno odstupanje od plus ili minus 1,5 postotnih bodova. Takvi podaci upućuju na to da su najizraženiji inflatorni udari, koji su prethodnih godina snažno opterećivali i građane i gospodarstvo, zasad oslabjeli. No, iako su cijene pod većom kontrolom nego ranije, to ne znači da su nestali svi ekonomski problemi. Upravo suprotno: dok se inflacija smiruje, sve je vidljivije da gospodarstvo Srbije i dalje raste sporije nego što bi bilo poželjno, a pojedini sektori ne pokazuju dovoljno snage za ozbiljniji zamah.
FOTO: www.stat.gov.rs
Cijene pod kontrolom, ali monetarna politika i dalje oprezna
Da Narodna banka Srbije i dalje ne želi prerano proglasiti pobjedu nad inflacijom pokazuje i odluka Izvršnog odbora od 9. travnja kada je referentna kamatna stopa zadržana na razini od 5,75 posto. Istodobno su nepromijenjene ostale i kamatne stope na depozitne i kreditne olakšice na 4,5, odnosno 7 posto. Odluka da ključna kamatna stopa ostane na istoj razini govori kako središnja banka procjenjuje da je inflacija zasad obuzdana, ali i da vanjsko okruženje i dalje nosi previše neizvjesnosti za veće monetarno popuštanje. U obrazloženju svoje odluke Narodna banka Srbije posebno je istaknula rizike koji dolaze iz međunarodnog okruženja, od geopolitičkih napetosti i mogućih poremećaja u svjetskoj trgovini do oscilacija cijena energenata i sirovina. Drugim riječima, domaća inflacija jest usporila, ali gospodarstvo Srbije i dalje je snažno povezano s globalnim tržišnim kretanjima, zbog čega prostor za opušteniju monetarnu politiku ostaje ograničen. Koliko je gospodarski rast i dalje umjeren, pokazuju i službeni podaci o bruto domaćem proizvodu. Prema kvartalnim obračunima Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda u 2025. godini iznosio je dva posto u odnosu na prethodnu godinu. U četvrtom tromjesečju 2025. godine BDP je, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, porastao za 2,2 posto. To znači da gospodarstvo nije ušlo u stagnaciju, ali i da taj rast ostaje prilično umjeren, osobito ako se u obzir uzme potreba za snažnijim investicijama, većom proizvodnjom i otpornijim razvojnim tempom. Takva dinamika rasta govori da je Srbija zasad uspjela očuvati makroekonomsku stabilnost, ali bez dovoljno snažnog zamaha koji bi se mogao preliti ravnomjernije na sve sektore gospodarstva. U uvjetima kada su i europska i svjetska ekonomija opterećene novim neizvjesnostima, rast od dva posto ne djeluje dramatično loše, ali ne ostavlja ni previše prostora za snažniji optimizam.
Industrija i dalje šalje oprezan signal
Dokaz da realni sektor još nije uhvatio čvršći ritam, pokazuje i industrijska proizvodnja. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja u veljači 2026. godine bila je za 0,3 posto manja nego u veljači prošle godine. Iako je riječ o blagom padu, taj podatak ipak pokazuje da industrija, kao jedan od ključnih oslonaca gospodarstva, još uvijek ne daje dovoljno snažan impuls ukupnom rastu. Upravo zato smirivanje inflacije ne treba promatrati izolirano. Kada cijene miruju, a proizvodnja ne raste uvjerljivije, postaje jasno da glavno pitanje više nije samo koliko se uspješno obuzdavaju inflatorni pritisci, nego i koliko je domaće gospodarstvo sposobno generirati stabilniji i kvalitetniji rast. Industrija, izvoz i investicije i dalje ostaju ključna područja od kojih će ovisiti hoće li sadašnja stabilnost prerasti u ozbiljniji razvojni zamah. S druge strane, određenu potporu ukupnoj ekonomskoj aktivnosti i dalje daje osobna potrošnja. Promet robe u trgovini na malo u veljači ove godine, kako pokazuje Zavod za statistiku, bio je realno veći za 4,6 posto nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u prva dva mjeseca 2026. godine zabilježen realni rast od 5,1 posto. To pokazuje da domaća potrošnja još uvijek održava određenu razinu gospodarske aktivnosti, unatoč sporijem rastu u proizvodnim sektorima. Rastu potrošnje pridonose i veće zarade. Prosječna neto plaća isplaćena za siječanj 2026. godine iznosila je 118.429 dinara, što je nominalno 10,2 posto, a realno 7,6 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. To znači da su kućanstva, barem zasad, dobila nešto više prostora za potrošnju, što djelomično ublažava pritisak sporijeg rasta u drugim dijelovima gospodarstva. Ipak, oslanjanje ponajprije na potrošnju, bez snažnijeg rasta industrije i investicija, teško može biti dovoljno čvrst temelj za dugoročniji gospodarski iskorak.
Stabilnije cijene nisu dovoljne same po sebi
Sve zajedno pokazuje da je gospodarska slika Srbije u ovom trenutku dvoznačna. S jedne strane, inflacija se vratila u ciljane okvire, što je važan signal stabilizacije nakon razdoblja izraženih cjenovnih udara. S druge strane, ukupni rast ostaje umjeren, industrijska proizvodnja ne pokazuje uvjerljiviji zamah, a Narodna banka Srbije i dalje vodi opreznu politiku zbog brojnih vanjskih rizika. Može se zato zaključiti da Srbija ulazi u razdoblje u kojem više nije glavno pitanje hoće li inflacija nastaviti snažno rasti, nego hoće li gospodarstvo uspjeti uhvatiti stabilniji i snažniji razvojni ritam. Cijene se jesu smirile, ali gospodarski rast još uvijek nema dovoljno širine i snage da bi se moglo govoriti o punijem oporavku. Upravo u tome i jest glavna ekonomska poruka ovog trenutka: makroekonomska stabilnost postaje vidljivija, ali razvojni zamah još nije dovoljno snažan.
Ivan Ušumović
FOTO: www.stat.gov.rs
