»Proizvodnja košta koliko i prihod od 50 tona repe i ako uzmemo da je godina dobra i da je izvađeno 60 tona po hektaru, pitanje je isplati li se toliki posao za zaradu od 10 tona repe, a u suši nemamo ni taj ‘ostatak’ od 10 tona«, kaže Tomislav Lukić

Ratarska kultura koja »otvara« proljetnu sjetvu je šećerna repa. Sjetva je počela polovicom ožujka, a šećerane u Srbiji ugovorile su 30.000 hektara slatkog korijena. Repa je ostala jedina kultura u čiju proizvodnju poljoprivrednici ulaze s ugovorenom cijenom. Ona je ove godine od 45 do 47 eura po toni, uz osiguran repromaterijal i financijske avanse za proizvođače. Međutim, to nije dovoljno da poljoprivrednike više zainteresira za ovu proizvodnju, pa je trend smanjenog interesa za repu nastavljen i ove godine. Ako se promatra razdoblje od 25 godina unazad, može se reći da je proizvodnja prepolovljena. Nekadašnjih 75.000 hektara sada se svelo na oko 30.000. Takvi trendovi mogu se pratiti i u regiji zapadne Bačke koja važi za područje povoljno za proizvodnju repe, ali je već godinama poljoprivrednici i tamo izbjegavaju.

Za 25 godina površine prepolovljene

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2025. godini šećerne repa bila je posijana na 34.382 hektara, što je bilo za četvrtinu manje od sjetvenih površina u 2024. godini. Prinos je prošle godine bio 52,5 tone po hektaru, pa je ukupna proizvodnja bila iznad 1,8 milijuna tona. No, ne smanjuju se samo površine pod šećernom repom već i izvoz koji je prošle godine bio za 43 posto manji od godine prije i na ino tržište otišlo je samo 44.800 tona šećera.

Od nekadašnjih 14 šećerana u Srbiji, prerada šećerne repe svela se samo na tri: šećeranu Crvenka, koja je u vlasništvu grčke kompanije Hellenic Sugar i šećerane u Vrbasu i Pećincima u vlasništvu Sunoko grupe. Ostale šećerane počele su se gasiti početkom 2000-ih u vrijeme privatizacije. Nisu na ruku proizvođačima i prerađivačima išla ni globalna kretanja na tržištu koja su uvjetovala smanjenu potražnju šećera od šećerne repe.

Izvor: Republički zavod za statistiku

Dobit i prinos

Zbog hladnog proljeća poljoprivrednici ove godine nisu žurili sa sjetvom repe, i kako kaže savjetodavac u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sombor Zoran Boca, ove godine sjetve nije bilo u veljači, već je počela oko 10. ožujka.

»Sjetva je skoro završena i usjevi iz prvih rokova su već nikli. Očekuje se da će ove godine u zapadnoj Bačkoj biti posijano oko 9000 hektara«, kaže Boca.

Zvonko Lukić, poljoprivrednik iz salaša Nenadić kraj Sombora, godinama je u svojoj sjetvenoj strukturi imao šećernu repu. Ove godine neće je biti.

»Proizvodnju sam ugovarao sa šećeranom iz Crvenke, ali zbog toga što je šećerana u fazi prodaje nisu mogli osigurati sjeme za sjetvu, a nisam htio ugovarati sjetvu s drugom šećeranom, pa sam odustao. Umjesto repe, bit će suncokret«, kaže Lukić.

Razlog što od repe nije odustajao godinama je dobra zarada.

»Kada kažem dobra zarada, to je u toj godini. Ali, ako gledamo šire, repa ‚troši‘ zemlju i naredne godine na tim parcelama prinosi kultura koje se siju poslije repe budu manji. Nekada smo na repišta sijali kukuruz, ali kukuruz sada manje rodi i na drugim njivama, pa smo prešli na ječam i pšenicu, eventualno suncokret«, kaže Lukić i dodaje da će, ako crvenačka šećerana bude prodana i konsolidira se, naredne godine opet nastaviti proizvodnju repe jer ona je ipak zaradu donosila i u prethodnim sušnim godinama.

Cijena koja mu je nuđena za ovu godinu bila je 47 eura po toni, bez PDV-a, koji je 8 posto, odnosno 10 posto za poljoprivrednike koji su u PDV-u. Kaže kako je to korektna cijena.

»Posljednjih godina od šećerane sam uzimao samo sjeme, dok sam sredstva za zaštitu kupovao, jer je to povoljnije nego da se zadužujem u šećerani«, kaže Lukić.

Tomislav Lukić iz somborske zadruge Poljoprivrednik kaže da su ovog proljeća repu sijali samo oni koji su morali, odnosno koji su se zadužili kod šećerana. Razlog za sve manji interes za sjetvu šećerne repe Lukić vidi u skupoj proizvodnji koju mogu nadoknaditi samo izvanredni prinosi.

»Proizvodnja košta koliko i prihod od 50 tona repe i ako uzmemo da je godina dobra i da je izvađeno 60 tona po hektaru, pitanj e je isplati li se toliki posao za zaradu od 10 tona repe, a u suši nemamo ni taj ‚ostatak‘ od 10 tona«, kaže Lukić.

Uz to, on podsjeća da je na repištima proizvodnja u narednoj godini loša. Kao primjer navodi 2011. kada su prinosi repe bili vrhunski, a onda je došla naredna sušna godina i prinosa kukuruza na repištima nije bilo.

»Mi stariji proizvođači možda još po nekoj inerciji ulazimo u sjetvu šećerne repe, ali mladi se ne žele baviti tom proizvodnjom i mislim da će trend pada proizvodnje repe biti nastavljen«, kaže Lukić.

Z. V.

Najosjetljivija faza razvoja

Na području Zapadnobačkog okruga sjetva šećerne repe traje i dalje. Kako je objavila Prognozno- izvještajna služba – Regionalni centar Sombor, usjevi iz ranijih rokova sjetve nalaze se u različitim fazama nicanja i razvijenih kotiledona, dok se nicanje usjeva iz kasnijih rokova sjetve na većini parcela očekuje tijekom ovog tjedna. Šećerna repa je sada u najosjetljivijoj fazi pa je potrebno redovito obilaziti parcele, i to u najtoplijem dijelu dana radi utvrđivanja prisustva repine pipe kao i fenofaze razvoja usjeva.