Hrvatska je danas u grupi 20 vodećih investitora u Srbiji, s uloženih oko milijardu eura u različite sektore – od trgovine (gdje su tržišni lideri) i usluga, do prerađivačke industrije, s ukupnim brojem od oko 13.000 zaposlenih. Do kraja listopada 2025. godine u Srbiji je registrirano 907 privrednih subjekata čiji su većinski vlasnici pravne i/ili fizičke osobe iz Hrvatske
Nasuprot (ne)predvidivim političkim događanjima koja opterećuju zemlje regije, narušavaju političke odnose, gospodarski interesi nadvladavaju političke napetosti i jedan od ključnih oslonaca srpskog gospodarstva upravo su zemlje regije. Na koji se način ostvaruje gospodarska suradnja, koliko je Hrvatska značajan partner, koliko su hrvatske kompanije prisutne u Srbiji, koje su zajedničke inicijative, teme su o kojima smo razgovarali s rukovoditeljem Centra za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije Aleksandrom Radovanovićem.
► Koliko su zemlje regije značajni partneri privredi Srbije?
Vanjskotrgovinska razmjena Srbije sa zemljama regije (sve zemlјe bivše Jugoslavije i zemlјe s kojima se graniči Srbija) potvrđuje da su one jedan od ključnih oslonaca domaćeg gospodarstva. U 2025. godini ukupna razmjena s regijom iznosila je 18,8 milijardi eura, što predstavlja približno četvrtinu ukupne vanjske trgovine Srbije sa svijetom (74,9 milijardi eura). Izvoz u regiju dostigao je 11 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 7,8 milijardi eura, što je rezultiralo suficitom od 3,17 milijardi eura. Za razliku od ukupne razmjene Srbije sa svijetom, gdje je ostvaren deficit od 8,8 milijardi eura, regija generira snažan trgovinski višak i time značajno ublažava negativan saldo Srbije na globalnoj razini. Drugim riječima, regija predstavlja stabilan i profitabilan izvozni prostor za domaće gospodarstvo. Zemlje regije su izuzetno značajni partneri privredi Srbije, ne samo po opsegu trgovine, već prije svega po kvaliteti te razmjene. Regija je tržište na kome Srbija ostvaruje stabilan suficit, ima snažnu izvoznu poziciju i dugoročno izgrađene ekonomske veze. U uvjetima globalnih neravnoteža i trgovinskih deficita s velikim ekonomijama, regionalno tržište predstavlja jedan od ključnih faktora vanjske trgovine Srbije.
► Kako kažete, zemlje regije jedan su od ključnih oslonaca gospodarstva u Srbiji. Koliko je za Srbiju Hrvatska značajan partner, koliko u Srbiji ima registriranih hrvatskih kompanija? Koliko zapošljavaju radnika, ulažu u gospodarstvo Srbije?
U 2024. godini 5.267 domaćih privrednih subjekata ostvarilo je vanjskotrgovinsku razmjenu s Hrvatskom. Do kraja listopada 2025. godine u Srbiji je registrirano 907 privrednih subjekata čiji su većinski vlasnici pravne i/ili fizičke osobe iz Hrvatske. Gospodarska suradnja zasnovana je na trgovini, koja kontinuirano raste i investicijskoj suradnji, koju odlikuje disproporcija u korist ulaganja hrvatskih kompanija u Srbiju. U posljednjih nekoliko godina počela se povećavati investicijska aktivnost srpskih kompanija u Hrvatskoj. Za kratko vrijeme zabilježena je značajna investicijska aktivnost srpskih kompanija, kao na primjer: MK grupe, Industrija mesa Matijević, Kappa Star, Delta, Mondo INC, koje su bile usmjerene u hotelijerstvo, poljoprivredu i prehrambenu industriju, oglašavanje i nekretnine. Hrvatska je danas u grupi 20 vodećih investitora u Srbiji, s uloženih oko milijardu eura u različite sektore, od trgovine (gdje su tržišni lideri) i usluga, do prerađivačke industrije, s ukupnim brojem od oko 13.000 zaposlenih. Među njima se posebno izdvajaju investicije nekadašnjeg Agrokora, Atlantic grupe, Nexe grupe, Vindije, MIN-DIV, LURA grupe, Comprom Plus, AD Plastic, RASCO, Kostel Automotiv i dr.
► Govorite o Hrvatskoj kao zemlji koja je u grupi 20 vodećih investitora u Srbiji. U kojim granama Hrvatska i Srbija imaju najbolju suradnju?
Ekonomska suradnja između Srbije i Hrvatske najrazvijenija je u sektorima s dugom tradicijom i snažnom međusobnom upućenošću gospodarstava, prije svega u prehrambenoj industriji i poljoprivredi, gdje dominira razmjena gotovih prehrambenih proizvoda, pića, konditorskih i mliječnih proizvoda, ali i sirovina za preradu. Značajnu ulogu ima i energetika, uključujući trgovinu naftom, naftnim derivatima i električnom energijom, dok su kemijska i farmaceutska industrija, kao i metalni i strojarski sektor, važni segmenti razmjene kroz plasman međuproizvoda i industrijskih komponenti. Dodatno, promet građevinskog materijala i prisustvo velikih maloprodajnih i proizvodnih kompanija potvrđuju da je bilateralna suradnja široko strukturirana.
► Suradnja se često mjeri i opsegom robne razmjene. Kakva je ona između Srbije i Hrvatske i kakvi su trendovi?
Razmjena Srbije i Hrvatske u 2025. godini pokazuje stabilan rast, ali i blagu promjenu u strukturi odnosa. Ukupna robna razmjena iznosila je 1,94 milijarde eura, što je rast od oko 52 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Srbija i dalјe ostvaruje trgovinski suficit, koji je u 2025. godini dostigao 89,9 milijuna eura, što je značajno više u odnosu na 56,1 milijun eura u 2024. godini. U periodu siječanj-prosinac 2025. izvoz Srbije u Hrvatsku iznosio je 1,014 milijardi eura, što predstavlja rast od 4,4% u odnosu na 2024. godinu (971,2 mil. eura). Hrvatska je time zauzela 12. mjesto među izvoznim tržištima Srbije, dok je godinu ranije bila na 11. mjestu. Uvoz iz Hrvatske dostigao je 924,2 milijuna eura, uz skroman rast od 1% u odnosu na 2024. (915,1 mil. eura). Hrvatska se zadržala na 14. mjestu među dobavljačima Srbije. Sudjelovanje u ukupnom uvozu Srbije blago je smanjeno (s 2,3% na 2,2%). Kada se promatraju trendovi, razmjena Srbije i Hrvatske pokazuje jasan uzlazni smjer, budući da je ukupna trgovina porasla s 1,09 milijardi eura u 2020. godini na 1,94 milijarde eura u 2025. godini, što predstavlja rast od oko 78%, usprkos oscilacijama tijekom pojedinih godina.
► Može li se ipak suradnja Srbije i Hrvatske još unaprijediti?
Sve je veći broj srpskih kompanija koje iskazuju interes da ulažu u Hrvatsku, a očekuje se da će u narednim godinama uvjeti za investiranje biti sve povoljniji, otvoreniji. Ne postoje ekonomski razlozi da ne bude tako jer su srpske kompanije u tehnološkom, financijskom pogledu, kao i kvalitetom, izuzetno napredovale. One su se pokazale kao veoma uspješne, o čemu govore investicije iz vašeg neposrednog susjedstva, npr. u Sloveniji su srpske kompanije vlasnici značajnih hotelskih lanaca, aerodroma, banaka, IT, građevinskih i prehrambenih tvrtki, koje ostvaruju izvanredne rezultate. Gospodarstva Srbije i Hrvatske su komplementarna u mnogim područjima tako da postoje mogućnosti za daleko intenzivniji rast trgovinsko-ekonomskih odnosa. Podsjećanja radi, nivo trgovinske razmjene koji su dvije republike imale u nekada zajedničkoj državi iznosio je oko pet milijardi dolara. Također, mogućnosti su velike kada je u pitanju povećanje opsega međusobnog i zajedničkog investiranja. Srpske kompanije poštuju i primjenjuju principe i standarde poslovanja koji vladaju u Europskoj uniji. Domaće kompanije poštuju propisane kriterije za poslovanje na tržištu EU, čak i u područjima u kojima standardi nisu još usuglašeni s onim u EU, u sklopu pristupanja punopravnom članstvu. Sektorski promatrano, treba istaći neiskorišteni potencijal suradnje u području energetike. Značajne su mogućnosti za unaprjeđenja suradnje u području razvoja plinske infrastrukture radi povezivanja dvije zemlje, ali i cijele regije, s ciljem ostvarivanja sigurne opskrbe, potrebe za diversifikacijom i osiguranjem konkurentnih uvjeta za opskrbu plinom za gospodarstvo i građane. Stoga je potrebno na bilateralnom nivou zajednički raditi na ubrzanju izgradnje plinske interkonekcije između dvije države, kao i na otklanjanju političkih, planskih, financijskih i tehničkih prepreka. Tržište Hrvatske pruža velike mogućnosti za plasman srpskih proizvoda i usluga jer turistička privreda čini, u prosjeku, blizu 20% BDP-a Hrvatske. Turistička privreda Hrvatske može angažirati srpske kompanije za izvođenje radova na rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih turističkih objekata i opskrbu građevinskim materijalima proizvedenim u Srbiji. Srpski poljoprivredni i prehrambeni proizvodi svojom visokom kvalitetom mogu postati dio lanaca opskrbe velikih hotelskih kompleksa, ugostiteljskih objekata i malih i obiteljskih hotela. Interes kompanija za jačanje gospodarske suradnje iskazan je i u drugim sektorima gospodarstva, kao što su, prerađivačka, farmaceutska industrija i industrija proizvodnje tračničkih vozila namijenjenih trećim tržištima. Prekogranične općine, s obje strane Dunava, također predstavlјaju značajan ekonomski potencijal koji može pridonijeti dodatnom unaprjeđenju odnosa. Ovo područje je, zbog svog strateškog položaja, pogodno za razvoj industrije i izvoz proizvoda u Europsku uniju. Jedan od prioriteta u suradnji s Hrvatskom treba biti i modernizacija željezničkog koridora Beograd – luke sjevernog Jadrana (Trst, Rijeka i Koper) kao strateški prioritet za regionalnu povezanost i TEN-T mrežu. Željeznički koridor koji povezuje Beograd s lukama sjevernog Jadrana – Trstom, Rijekom i Koprom predstavlјa najkraću i najefikasniju rutu koja povezuje zapadni Balkan s osnovnom TEN-T transportnom mrežom Europske unije, uklјučujući mediteranske i baltičko-jadranske koridore. Ovaj koridor ima poseban značaj za unaprjeđenje regionalne integracije u europske ekonomske tokove i pobolјšanje logističke efikasnosti. Nažalost, zbog kroničnog nedovolјnog ulaganja, zastarjele infrastrukture i nedostatka integriranih graničnih procedura – posebno za robu koja podliježe veterinarskim i fitosanitarnim kontrolama – teretni promet se i dalјe pretežno oslanja na cestovni promet. To dovodi do velikih zagušenja na graničnim prijelazima, posebno na prijelazu Batrovci – Bajakovo, gdje prosječna kašnjenja prelaze 10 sati, a u ekstremnim uvjetima mogu dostići i do 36 sati. Izravni ekonomski gubici procjenjuju se na preko 130 milijuna eura godišnje, dok su neizravni negativni efekti višestruki i utječu i na regiju i na šire europsko područje. Modernizacija ovog željezničkog koridora donijela bi brojne koristi, uklјučujući prebacivanje značajnog dijela teretnog prometa s cestovnog na održiviji željeznički promet; brzanje i pojednostavlјivanje graničnih procedura; smanjenje troškova logistike i emisije CO2; pobolјšanje konkurentnosti i ekonomske otpornosti regije.
► Čini se da gospodarska suradnja funkcionira mnogo bolje nego ona politička. Odnosi Srbije i Hrvatske opterećeni su brojnim otvorenim pitanjima. Politički odnosi nisu na zavidnoj razini. Koliko loši politički odnosi utječu na gospodarsku suradnju?
Nasuprot rovitim političkim odnosima koji su opterećeni mnogobrojnim neriješenim otvorenim pitanjima, gospodarska suradnja između Srbije i Hrvatske je stabilna i sve je intenzivnija. Političke tenzije i negativne medijske poruke ponekad usporavaju ili blokiraju projekte koji su u interesu privrede. Često se događa da se odgađaju ili nerješavaju inicijative koje su u interesu gospodarstva, a koje ovise od dobre volje i suradnje državnih institucija.
► Kakva je suradnja s Hrvatskom gospodarskom komorom? Koje probleme ste pokušali zajedno riješiti i s kakvim uspjehom?
Pozitivne ocjene o gospodarskoj suradnji dvije zemlјe dobrim se dijelom mogu pripisati aktivnostima gospodarskih komora i u tom kontekstu dobroj međukomorskoj suradnji Hrvatske gospodarske komore i Privredne komore Srbije. Komore su do sada organizirale veliki broj susreta privrednika na granskom i na nivou djelatnosti. Također treba spomenuti forume, naučne skupove, zajedničke projekte, prezentacije i sajamske manifestacije. Stručne službe HGK-a i PKS-a održale su više sastanaka radi pronalaženja mehanizama za zajedničko rješavanje prepreka u poslovanju između poslovnih zajednica Srbije i Hrvatske. Teme sastanaka bile su ubrzavanje i olakšavanje protoka roba preko drumskih i željezničkih graničnih prijelaza, suradnja u području energetike, suradnja u sektoru građevinarstva i polјoprivrede. Nakon održanih sastanaka dogovoreno je da se krene s pripremom inicijativa ka nadležnim institucijama Vlade Srbije i Vlade Hrvatske, kako bi se stvorio pravni okvir za rješavanje postojećih problema i/ili prepreka za brži protok roba između dvije države. U cilju premašivanja problema drumskih prijevoznika zbog zadržavanja kamiona u međugraničnom pojasu na carinskom prijelazu Batrovci – Bajakovo, Privredna komora Srbije i Hrvatska gospodarska komora uputile su zajedničku inicijativu Forumu komora jadransko-jonskih zemalјa za donošenje hitnih mjera od nacionalnih vlada i Europske komisije za stvaranje preduvjeta radi ubrzanja i olakšanja protoka roba na prekograničnim prijelazima između EU i zapadnog Balkana u Jadransko-jonskoj makroregiji. Upravni odbor Foruma gospodarskih komora jadransko-jonskih zemalja usvojio je predmetnu inicijativu, na sjednici u Mostaru 18. 4. 2024. godine. PKS će nastaviti pružati podršku i domaćim i hrvatskim kompanijama prilikom započinjanja poslovanja na oba tržišta. Također, nastavit će s ohrabrivanjem svojih članica da više ulažu u kapital i tehnologije u Hrvatsku. Svakodnevno obje komore rade na povezivanju kompanija kroz razne vidove suradnje (uključivanje u lance dobavljača, razmjenu tehnologija i stručnih osoba...).
► Kakva je suradnja s komorama iz drugih država regije, može li se reći da ste zajednički uspjeli riješiti probleme koji opterećuju gospodarstvo i gospodarsku suradnju?
Suradnja Privredne komore Srbije s komorama iz drugih država regije veoma je intenzivna i višeslojna. Kroz inicijativu Otvoreni Balkan, s kolegama iz Sjeverne Makedonije i Albanije, ostvareni su konkretni benefiti za privredu, napose u području olakšavanja kretanja roba i usluga i unaprjeđenja regionalne trgovinske suradnje. Također, u rješavanju problema vozača u drumskom transportu u vezi s pravilom 90/180 EU ostvarena je dobra koordinacija i suradnja s kolegama iz Privredne komore Crne Gore i Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, što je omogućilo pravovremeno djelovanje i zajednički nastup prema nadležnim institucijama EU. Osim toga, za rješavanje pitanja u transportnom sektoru korišten je kao platforma i Komorski investicijski forum zapadnog Balkana (CIF), koji okuplja sve komore regije i omogućuje koordinirano praćenje problema, razmjenu iskustava i zajedničko pronalaženje praktičnih rješenja.
► Tijekom siječnja vozači kamiona iz zemalja zapadnog Balkana blokirali su granične prijelaze s Europskom unijom. Problem je što vozači kamiona mogu ostati na teritoriju država članica EU najviše 90 dana u okviru 180 dana. Poslije nekoliko dana granice su otvorene i bila je najavljena mogućnost rješavanja ovog problema. Sada se opet najavljuju prosvjedi, jer kako tvrde predstavnici transportnih udruženja, Europska unija odbila je sve prijedloge profesionalnih vozača kamiona, da se za početak barem nađe prijelazno rješenje za njihov ograničeni boravak u 29 zemalja Schengena. Sustav kontrole nije nov, što je onda problem?
Suština problema ne leži u uspostavljanju novog sustava kontrole – Exit-Entry System, već u načinu primjene schengenskog pravila 90/180 dana. Problemi u primjeni pravila 90/180 nisu postojali u ovoj mjeri ranije, već su eskalirali uslijed kombinacije proširenja Schengenske zone, značajnog rasta robne razmjene između EU i zapadnog Balkana, kao i istovremenog odljeva profesionalnih vozača ka državama članicama. Time je dodatno opterećen sektor koji je, pritom, jedan od najusuglašeniji s pravnom tečevinom Europske unije i već funkcionira po istim socijalnim i tehničkim standardima kao tržište Unije. Ako se ne pronađe odgovarajuće rješenje, nastavak primjene postojećeg režima može izazvati značajne posljedice po ekonomiju regije. To uključuje poremećaje u trgovinskim tokovima između EU i zapadnog Balkana, slabljenje pouzdanosti i stabilnosti lanaca opskrbe, smanjenje izvozne konkurentnosti, kao i negativan utjecaj na investicijske odluke i zaposlenost u Srbiji. Zapadni Balkan ne treba promatrati kao »treće zemlje« u klasičnom smislu, niti kao ekonomskog konkurenta EU, već kao regiju koja je već duboko integrirana u Jedinstveno tržište kroz Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, Transportnu zajednicu i Novi plan rasta, pri čemu su sve države formalni kandidati za članstvo i geografski u potpunosti okružene Schengenskom zonom, što opravdava proporcionalan i prilagođen pristup za profesionalne vozače koji obavljaju kontinuirani međunarodni transport ka i unutar EU.
